U današnjem članku vam pišemo o tome kako pravilno koristiti klima uređaj tokom toplih dana i kako rashladiti prostor bez ogromnih računa za struju. Mnogi ljudi vjeruju da je dovoljno samo uključiti klimu na najnižu temperaturu, ali stručnjaci upozoravaju da upravo tu većina pravi najveću grešku.
Kada stignu ljetne vrućine, klima uređaji postaju gotovo neizostavan dio svakodnevnog života. U stanovima, kućama, kancelarijama i automobilima klima radi satima bez prestanka, a ljudi često tek krajem mjeseca shvate koliko su ih pogrešna podešavanja koštala. Iako klima uređaj može pružiti prijeko potrebno osvježenje, nepravilno korištenje ne samo da povećava potrošnju električne energije nego može uticati i na zdravlje, kvalitet sna i opšte stanje organizma.
Mnogi imaju naviku da čim uđu u pregrijan prostor odmah podese temperaturu na 16 ili 17 stepeni, vjerujući da će tako prostorija brže postati hladna. Međutim, stručnjaci objašnjavaju da klima uređaj ne radi na način na koji većina misli. Postavljanje ekstremno niske temperature ne znači da će se prostor rashladiti brže, već samo da će uređaj duže i jače raditi. Upravo zbog toga dolazi do povećane potrošnje struje i nepotrebnog opterećenja uređaja.
Preporučena temperatura za rashlađivanje prostora tokom ljeta kreće se između 24 i 26 stepeni. Iako se mnogima čini da je to previsoko, razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bi smjela biti prevelika. Ako je napolju 35 stepeni, a unutra 18, tijelo doživljava temperaturni šok svaki put kada ulazite ili izlazite iz prostorije. Takve nagle promjene mogu izazvati glavobolje, umor, ukočenost mišića pa čak i probleme sa sinusima i disanjem.
Stručnjaci naglašavaju da je mnogo važnije pravilno održavati konstantnu temperaturu nego stalno gasiti i paliti uređaj. Ljudi često misle da će uštedjeti ako ugase klimu kada izlaze iz sobe ili stana na kratko vrijeme, ali klima tada mora ponovo trošiti dodatnu energiju kako bi rashladila već zagrijan prostor. Mnogo ekonomičnije rješenje jeste održavanje stabilne temperature tokom dana, posebno ako je uređaj novije generacije sa inverter tehnologijom.
Još jedna velika greška jeste usmjeravanje hladnog vazduha direktno prema sebi. Mnogi tokom noći spavaju dok klima puše ravno prema krevetu, a posljedice se često osjete već narednog jutra. Bol u vratu, ukočena leđa, glavobolja i osjećaj iscrpljenosti samo su neki od problema koje ljudi povezuju sa “prehladom od klime”. U stvarnosti, problem nije sama klima nego nepravilno usmjeren vazduh i prevelika temperaturna razlika.
Vrlo važan faktor u potrošnji električne energije jeste i stanje filtera u klima uređaju. Zaprljani filteri otežavaju rad uređaja jer klima mora trošiti više energije kako bi postigla željenu temperaturu. Stručnjaci preporučuju čišćenje filtera najmanje jednom mjesečno tokom ljetne sezone. Osim manje potrošnje struje, čist uređaj znači i kvalitetniji vazduh u prostoriji, manje prašine i manje mogućnosti za razvoj bakterija i neprijatnih mirisa.
Mnogi zanemaruju i važnost zatvaranja prozora i vrata dok klima radi. Često se dešava da ljudi pokušavaju rashladiti prostor dok istovremeno ostavljaju otvorene prozore “da ulazi svjež vazduh”. Na taj način klima radi bez prestanka jer hladan vazduh izlazi napolje, a topao ulazi unutra. To značajno povećava račune za struju i smanjuje efikasnost uređaja.
Pored pravilnog korištenja klime, stručnjaci savjetuju i dodatne trikove koji mogu pomoći da prostor ostane svježiji. Tokom najtoplijeg dijela dana preporučuje se spuštanje roletni ili zatvaranje zavjesa kako sunčeva toplota ne bi dodatno zagrijavala prostoriju. Veoma korisno može biti i provjetravanje rano ujutro ili kasno navečer kada su temperature niže.
- Posebnu pažnju treba obratiti i na noćni režim rada klima uređaja. Većina modernih uređaja ima opciju “sleep mode” koja automatski prilagođava temperaturu tokom noći. Ovaj režim smanjuje potrošnju energije i omogućava prijatniji san jer klima ne hladi prostor previše dok spavate. Ljudi često nisu ni svjesni koliko energije mogu uštedjeti korištenjem ove jednostavne funkcije.
Stručnjaci takođe upozoravaju da stariji klima uređaji troše znatno više električne energije od novih modela. Iako kupovina novog uređaja predstavlja dodatni trošak, dugoročno može donijeti veliku uštedu. Moderni inverter uređaji prilagođavaju svoj rad temperaturi u prostoru i troše manje energije nego klasični modeli koji se stalno uključuju i isključuju punom snagom.
Zanimljivo je da mnogi ljudi pogrešno koriste i daljinski upravljač. Umjesto da koriste automatski režim rada, često ručno podešavaju maksimalnu brzinu ventilatora vjerujući da će se prostorija brže rashladiti. Međutim, automatski režim uglavnom je najbolji izbor jer klima sama prilagođava rad prema uslovima u prostoru i tako postiže optimalnu potrošnju energije.
Na kraju, stručnjaci poručuju da klima uređaj treba koristiti pametno, a ne pretjerano. Cilj nije da prostorija bude ledena nego prijatna i ugodna za boravak. Pravilnim podešavanjem temperature, redovnim održavanjem uređaja i izbjegavanjem najčešćih grešaka moguće je uživati u svježem domu tokom cijelog ljeta bez straha od ogromnih računa za struju.
