U današnje vrijeme internet je postao neizostavan dio svakodnevnog života. Ljudi preko njega komuniciraju, plaćaju račune, kupuju, rade i traže odgovore na gotovo svako pitanje koje ih zanima.
Međutim, upravo zbog tolikog oslanjanja na internet, sve više stručnjaka za sigurnost upozorava da pojedine pretrage na Googleu mogu predstavljati ozbiljan rizik za korisnike. Mnogi ne razmišljaju o tome da obična pretraga može dovesti do krađe podataka, hakiranja uređaja ili čak gubitka novca.
Sigurnosni stručnjaci tvrde da cyber kriminalci danas koriste veoma sofisticirane metode kako bi prevarili korisnike interneta. Dovoljno je da osoba klikne na pogrešan link ili posjeti lažnu stranicu i već može postati žrtva prevare. Posebno su opasne pretrage koje uključuju besplatne programe, crack verzije aplikacija, sumnjive nagradne igre ili informacije o brzom načinu zarade. Hakeri upravo takve pojmove koriste kako bi svoje zaražene stranice postavili među rezultate pretrage.
Jedna od najčešćih grešaka jeste traženje “besplatnih” verzija popularnih programa. Kada korisnici žele izbjeći plaćanje skupih aplikacija, često ukucavaju pojmove poput “free download”, “crack”, “serial key” ili “activated version”. Stručnjaci upozoravaju da se iza takvih linkova veoma često kriju virusi, trojanci i programi koji mogu ukrasti lozinke ili pristup bankovnim računima. Mnogi ljudi ni ne primijete da im je uređaj zaražen jer moderni malveri rade tiho u pozadini.
Posebno su opasne lažne stranice koje izgledaju gotovo identično kao originalne. Cyber kriminalci kopiraju izgled poznatih sajtova i korisnike navode da unesu svoje podatke za prijavu. Tako ljudi nesvjesno predaju svoje email adrese, lozinke, pa čak i podatke kreditnih kartica. Dovoljna je jedna mala razlika u internet adresi da korisnik završi na lažnoj stranici umjesto na pravoj.
Stručnjaci upozoravaju i na opasnost pretraga vezanih za korisničku podršku. Kada ljudima prestane raditi telefon, računar ili aplikacija, često na Googleu traže broj podrške. Problem nastaje jer prevaranti plaćaju oglase ili postavljaju lažne stranice na kojima se predstavljaju kao službena podrška poznatih kompanija. Kada korisnik nazove takav broj, prevaranti pokušavaju izvući podatke ili traže uplatu za navodno rješavanje problema.
Još jedna česta zamka su pretrage vezane za nagradne igre i poklone. Naslovi poput “osvojite novi telefon”, “besplatni vaučeri” ili “velika nagradna igra” često privlače veliki broj ljudi. Stručnjaci tvrde da mnoge od tih stranica služe samo za krađu podataka. Korisnici ostavljaju broj telefona, email ili podatke kartice vjerujući da učestvuju u legalnoj nagradnoj igri, a zapravo postaju meta prevaranata.
- Posebno zabrinjava činjenica da su danas meta hakera i djeca i starije osobe. Djeca često traže besplatne igrice, modove ili dodatke za popularne video igre, dok starije osobe nerijetko kliknu na lažne zdravstvene članke ili oglase koji obećavaju čudesne lijekove. Upravo zbog toga stručnjaci savjetuju roditeljima da razgovaraju s djecom o sigurnosti na internetu, dok starijim članovima porodice treba pomoći da prepoznaju sumnjive stranice.
Mnogi korisnici vjeruju da su sigurni ako koriste antivirusni program, ali stručnjaci naglašavaju da ni najbolja zaštita ne može pomoći ako osoba sama unese svoje podatke na lažnoj stranici. Zbog toga je najvažnije razviti oprez prilikom pretraživanja interneta. Treba izbjegavati sumnjive linkove, ne otvarati stranice koje izgledaju nepouzdano i nikada ne unositi lozinke ili podatke kartica na neprovjerenim mjestima.
Važno je obratiti pažnju i na same rezultate pretrage. Ponekad se među prvim rezultatima nalaze oglasi koji vode na sumnjive stranice. Mnogi korisnici automatski kliknu na prvi ponuđeni rezultat misleći da je najpouzdaniji, ali to nije uvijek slučaj. Stručnjaci savjetuju da se uvijek provjeri internet adresa stranice i da se koristi samo službeni sajt kompanije ili aplikacije.
Veliki problem predstavljaju i lažni download portali. Korisnici često traže PDF dokumente, filmove, muziku ili programe, a zatim završe na stranicama koje traže instalaciju dodatnih aplikacija. Upravo ti “dodaci” često sadrže štetne programe koji mogu preuzeti kontrolu nad računarom. Nakon toga hakeri mogu pristupiti privatnim fotografijama, dokumentima ili lozinkama spremljenim u pregledniku.
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih pravila kojih bi se svi trebali pridržavati. Prvo, uvijek koristiti jake i različite lozinke za različite naloge. Drugo, uključiti dvostruku autentifikaciju gdje god je moguće. Treće, redovno ažurirati operativni sistem i aplikacije jer zastarjeli programi često imaju sigurnosne propuste. Također, preporučuje se korištenje pouzdanog antivirusnog programa i izbjegavanje preuzimanja sadržaja sa nepoznatih stranica.
Internet može biti veoma koristan i siguran alat, ali samo ako se koristi pažljivo. Jedna pogrešna pretraga ili klik mogu imati ozbiljne posljedice. Upravo zato stručnjaci stalno upozoravaju korisnike da budu oprezni i da ne vjeruju svemu što vide na internetu. U svijetu gdje cyber kriminal postaje sve sofisticiraniji, informisanost i oprez ostaju najbolja zaštita od hakera i online prevara.
