U današnjem članku donosimo priču o starim narodnim vjerovanjima i običajima vezanim za Markovdan, praznik koji se na našim prostorima vijekovima poštuje sa posebnom pažnjom.
Iako današnje generacije često zaboravljaju običaje svojih predaka, mnogi stariji ljudi i dalje vjeruju da određene stvari na Markovdan nikako ne bi trebalo raditi, jer bi mogle donijeti nesreću, svađe i probleme tokom cijele godine. Upravo zato se i danas prenose upozorenja poput onog najpoznatijeg – ako na Markovdan uradite ovo, ne piše vam se dobro cele godine.
Markovdan se obilježava 8. maja po gregorijanskom kalendaru i posvećen je svetom apostolu i jevanđelisti Marku. U narodu je ovaj dan oduvijek bio povezan sa vremenskim prilikama, usjevima, zdravljem i porodičnim blagostanjem. Ljudi su vjerovali da priroda tada pokazuje znakove kakva će godina biti, pa su pažljivo pratili vrijeme, ponašanje životinja i razne neobične pojave.
Jedno od najstarijih vjerovanja kaže da se na Markovdan nikako ne smije spavati tokom dana. Stari su govorili da će osoba koja zaspi na ovaj praznik biti umorna, bezvoljna i nesretna tokom cijele godine. Posebno su upozoravali mlade djevojke i djecu da ne liježu preko dana, jer se smatralo da tako prizivaju lošu sreću i bolest. Iako danas mnogi ovo smatraju samo praznovjerjem, u selima se i dalje može čuti kako stariji opominju ukućane da ostanu budni i vrijedni.
Pored toga, vjerovalo se da se na Markovdan ne smiju voditi velike svađe niti izgovarati teške riječi. Smatralo se da svaka ružna riječ izrečena na ovaj dan ostavlja trag na čitavu godinu. Ako bi se članovi porodice posvađali, govorilo se da će u kući vladati nemir i nesloga mjesecima. Zato su domaćice nastojale da atmosfera bude mirna, a ukućani su se trudili da jedni drugima oproste stare zamjerke.
Posebno mjesto u običajima zauzimala je zabrana rada u polju. Nekadašnji zemljoradnici vjerovali su da na Markovdan ne treba dirati zemlju, orati niti sijati, jer bi usjevi mogli podbaciti. Smatralo se da je ovaj dan posvećen odmoru i molitvi za plodnu godinu. Ljudi su često odlazili u crkvu, palili svijeće za zdravlje porodice i molili se da ih zaobiđu oluje, grad i suša.
- Postojao je i običaj da se rano ujutro umije lice vodom u koju je potopljeno cvijeće ili ljekovito bilje. Vjerovalo se da takva voda donosi zdravlje, ljepotu i zaštitu od bolesti. Djevojke su posebno obraćale pažnju na ovaj ritual, jer se smatralo da će tokom godine biti sretnije i privlačnije ako se umiju prije izlaska sunca.
U nekim krajevima ljudi su izbjegavali da tog dana posuđuju novac ili daju stvari iz kuće. Smatralo se da se tako iz doma iznosi sreća i blagostanje. Stariji su upozoravali da bi porodica mogla imati finansijskih problema ukoliko na Markovdan nekome nešto pokloni ili pozajmi bez velike potrebe. Zato su domaćini nastojali da sve što im treba pripreme unaprijed.
Još jedno zanimljivo vjerovanje odnosilo se na vrijeme. Ako bi na Markovdan grmjelo, govorilo se da će godina biti rodna i plodna. Kiša se smatrala dobrim znakom za usjeve, dok je vedar i potpuno tih dan kod nekih izazivao zabrinutost. Ljudi su pažljivo posmatrali nebo, vjerujući da priroda šalje poruke koje ne treba ignorisati.
Žene su nekada na ovaj praznik posebno uređivale dom. Čistila se kuća, mijenjala posteljina i otvarali prozori kako bi “ušla dobra energija”. Smatralo se da dom na Markovdan mora biti uredan i mirisan, jer će takva atmosfera ostati tokom cijele godine. U pojedinim krajevima palio se tamjan kako bi se otjeralo sve loše iz kuće.
Iako danas živimo drugačijim životom i mnogi običaji polako nestaju, zanimljivo je koliko su stara vjerovanja opstala među narodom. Čak i oni koji ne vjeruju potpuno u ove priče često će reći da “nije naodmet ispoštovati običaj”. Upravo zato Markovdan i dalje ima posebno mjesto u tradiciji mnogih porodica.
Ovi običaji nisu nastali slučajno. Nekada su ljudi kroz vjerovanja pokušavali da unesu red, mir i zajedništvo u svakodnevni život. Dan posvećen odmoru, pomirenju i molitvi pomagao je porodicama da se okupe i provedu vrijeme zajedno. Bez obzira na to da li neko vjeruje u stara upozorenja ili ne, mnogi će priznati da u njima postoji određena životna mudrost.
Zato se i danas može čuti upozorenje starijih: na Markovdan pazite šta govorite, ne svađajte se i ne radite teške poslove. Jer, kako narod kaže, kakav vam bude Markovdan, takva će vam biti i godina.
