Maslinovo ulje se godinama smatra simbolom zdravlja, dugovječnosti i pravilne ishrane. Često se ističe kao nezaobilazan dio mediteranske prehrane, a mnogi ga koriste bez razmišljanja, uvjereni da je uvijek iu svakoj količini korisno za organizam.
Iako maslinovo ulje ima brojne prednosti, ono nije uvijek zdravo, niti je pogodno za svaku namjenu i svaku osobu.
Prije svega, maslinovo ulje je masnoća, što znači da je vrlo kalorično. Jedna kašika sadrži oko 120 kalorija, pa prekomjerna upotreba može lako dovesti do unosa viške energije. Ljudi koji pokušavaju smršati često griješe misleći da maslinovo ulje “ne goji” jer je prirodno i zdravo. U stvarnosti, pretjerivanje količinom može doprinijeti povećanju tjelesne mase, bez obzira na kvalitet mase.
Drugi važan problem je način upotrebe, posebno kod prženja i dugotrajnog zagrijavanja. Iako se često čuje da je maslinovo ulje pogodno za kuhanje, ono nije idealno za visoke temperature, naročito ekstra djevičansko maslinovo ulje. Pri jakom zagrijavanju dolazi do razgradnje korisnih spojeva i stvaranja štetnih supstanci. Tada ulje gubi antioksidativna svojstva, a može čak i postati opterećenje za organizam. U takvim slučajevima, njegova zdravstvena vrijednost značajno opada.
Kvalitetno maslinovo ulje također igra ogromnu ulogu. Na tržištu se često prodaju ulja koja su mješavina različitih rafinisanih ulja, iako na ambalaži djeluju kao da su prirodna i zdrava. Takva ulja nemaju iste koristi kao pravo ekstra djevičansko maslinovo ulje, a ponekad sadrže vrlo malo hranjivih sastojaka. Ako se koristi nekvalitetno ili staro ulje, očekivani zdravstveni efekti u potpunosti izostaju.
Maslinovo ulje može predstavljati problem i za osobe s osjetljivim želucem ili probavnim tegobama. Kod nekih ljudi izaziva osećaj težine, mučninu ili žgaravicu, naročito ako se konzumira na prazan stomak. Također, osobe koje imaju problema sa žučnim kesom ili masnom jetrom često trebaju ograničiti unos masnoća, pa tako i maslinovog ulja, bez obzira na njegovu reputaciju.
Još jedan aspekt koji se rijetko spominje jeste oksidacija. Maslinovo ulje je osjetljivo na svjetlost, zrak i toplinu. Ako se čuva u prozirnim bocama, na toplom mjestu ili se dugo koristi nakon otvaranja, dolazi do kvarenja. Oksidirano ulje gubi hranjivu vrijednost i može imati negativan utjecaj na zdravlje, iako se dalje koristi u uvjerenju da je korisno.
Zanimljivo je i to da maslinovo ulje nije uvijek najbolji izbor za svaku vrstu ishrane. Ljudi koji imaju vrlo uravnoteženu prehranu već bogatu mastima mogu pretjerati ako svakodnevno obilno koriste maslinovo ulje. U takvim slučajevima dolazi do neravnoteže u unosu hranljivih tvari, što dugoročno može imati neželjene posljedice.
Također, maslinovo ulje se često doživljava kao “lijek”, što je pogrešno. Ono ne može neutralizirati lošu ishranu, previše šećera, prerađene hrane ili nedostatak kretanja. Ako se koristi kao izgovor za nezdrav stil života, njegov pozitivan efekat postaje zanemariv. Zdravlje se ne gradi jednom namirnicom, već cjelokupnim načinom života.
Važno je napomenuti da ne reaguje svako tijelo isto. Dok neko maslinovo ulje prija i doprinosi boljem osjećaju, drugi mogu osjetiti nelagodu ili probavne smetnje. Individualne razlike su često ključne, a univerzalna pravila ne vrijeme za sve.
Na kraju, maslinovo ulje nije ni neprijatelj ni čudesno rješenje. Ono može biti dio zdrave ishrane ako se koristi umjereno, pravilno i uz dobar kvalitet. Međutim, pretjerivanje, pogrešna upotreba ili slijepo vjerovanje da je uvijek zdravo mogu dovesti do suprotnog efekta. Prava vrijednost maslinovog ulja leži u ravnoteži, svjesnom izboru i razumijevanju da ni jedna namirnica, pa ni ova, nije savršena u svim okolnostima.
