U današnjem članku vam pišemo o tome kako kasna večera može uticati na kvalitet vašeg sna. Ako vam je desert obavezan dio večeri ili često zavirite u frižider neposredno prije odlaska na spavanje, niste jedini. Ipak, ova navika može imati veću cijenu nego što se na prvi pogled čini, naročito kada je riječ o kvalitetu sna.
Večernji obroci mogu biti izazovni za organizam, jer kada jedemo kasno, tijelo mora dijeliti svoju energiju između varenja i pripreme za san. Sandra Juđija Džang, master nutricionistica i registrovana dijetetičarka, objašnjava da su potrebna najmanje tri sata da želudac bude dovoljno ispražnjen kako bi organizam mogao ući u fazu smirivanja koja je ključna za kvalitetan san.
Dakle, idealno je jesti posljednji obrok do 19 sati ako obično idete na spavanje oko 22 sata. Iako se možda teško odreknete večernjeg slatkiša, važno je imati na umu da je san ključan za oporavak organizma, a kasni obroci mogu poremetiti ovaj proces.
Jedan od glavnih razloga zašto kasni obroci ometaju san leži u tome što zahtijevaju dodatnu energiju za probavu. To znači da organizam mora usmjeriti krv prema želucu i crijevima, a tijelesna temperatura može porasti. Hormoni odgovorni za probavu ostaju aktivni, što šalje signal mozgu da je vrijeme za budnost, a ne za odmor. Posljedica može biti otežano uspavljivanje i češća buđenja tokom noći, čak i ako to nismo svjesni. Takođe, jedenje neposredno prije spavanja povećava rizik od žgaravice, nadutosti i nelagode dok ležimo, što dodatno remeti miran san.
Ako postane navika jesti kasno, ovo može dovesti do lošijeg kvaliteta sna, kraćeg vremena provedenog u dubokim fazama spavanja i umora koji traje kroz cijeli dan. Povremeni obrok pred spavanje nije veliki problem, ali ako postane svakodnevni ritual, može narušiti prirodni ritam organizma i proces oporavka. Kada tijelo ne može da se opusti zbog varenje hrane, uspavljivanje postaje teže, a san manje kvalitetan.
Zašto je važno sačekati tri sata prije spavanja kako bi se tijelo smirilo? U večernjim satima tijelo prirodno ulazi u fazu smirivanja, poznatu kao parasimpatička faza, koja omogućava opuštanje i pripremu za san. Ako u tom periodu unosimo hranu, povećava se šansa za pojavu refluksa, žgaravice i nesanice. Nutricionisti savjetuju da, ukoliko morate jesti, obrok treba biti lagan i sa malo masti, kako bi se izbjeglo opterećenje želuca, ali i osigurala dovoljna sitost koja neće remetiti san.
- Još jedan važan razlog zašto je važno ne jesti neposredno prije spavanja jeste stabilizacija nivoa šećera u krvi. Nakon obroka, tijelo luči insulin kako bi regulisalo nivo glukoze u krvi. Tri sata bez hrane omogućavaju da se ovaj proces završi, što olakšava opuštanje tijela. Takođe, u tom periodu povećava se proizvodnja melatonina, hormona sna. Kada ne unosimo hranu tri sata prije spavanja, melatonin se luči u pravo vrijeme i olakšava uspavljivanje. Kasni obroci, s druge strane, mogu odgoditi lučenje melatonina i pomjeriti vrijeme kada zaspite.
Kasni obroci također ometaju duboki san, koji je ključan za oporavak tijela. Kada je varenje već gotovo, tijelo može početi sagorijevati zalihe energije, umjesto da koristi energiju iz hrane koja je još u želucu. To znači da organizam počinje koristiti masnoće kao izvor energije, što je proces koji pomaže u sagorijevanju kalorija dok spavamo. Kvalitetan san također omogućava efikasniji oporavak mišića, jer tijelo koristi proteine za obnovu mišićnih vlakana, a ne kao izvor energije.
Preporuka nutricionista je da obratimo pažnju na raspored obroka, posebno večer, i da pokušamo jesti barem nekoliko sati prije nego što odemo na spavanje. Ova jednostavna promjena može značajno poboljšati kvalitet sna, povećati nivo energije tokom dana i pomoći organizmu da se oporavi. Često ne razmišljamo o tome koliko kasna večera može uticati na naš san, ali promjenom ove navike možemo primijetiti bolje rezultate u obliku stabilnijeg šećera u krvi, boljeg sna i većeg osjećaja odmora.
Na kraju, kvalitetan san je ključan za naše zdravlje, a pravilno planiranje obroka i njihovo vremensko usklađivanje s našim biološkim ritmom može imati dubok uticaj na naše opšte blagostanje. Iako je možda teško odoljeti večernjoj užini, dugoročno gledano, odricanje od kasnih obroka može biti korisno za zdravlje i kvalitet života.
