Rano prepoznavanje malignih bolesti i pravodobno započinjanje liječenja tretiraju se jednim od najvažnijih faktora u borbi protiv raka. Iako savremena medicina napreduje velikim koracima, stručnjaci sve češće naglašavaju način života, posebnu ishranu, ima značajan uticaj na celokupno zdravlje čoveka.
Hrana sama po sebi ne može biti jedini uzrok niti apsolutne zaštite od raka, ali može igrati važnu ulogu u razvoju tumora, jačanju imuniteta i oporavku organizma, naročito kod osoba koje su prošle prošle kroz ovu tešku bolest.
Brojna istraživanja da prehrambene navike mogu utjecati na rizik od razvoja određenih vrsta raka. Nezdrava prehrana, bogata prerađenim namirnicama, zasićenim mastima, alkoholom i šećerima, može potaknuti upalne procese u tijelu i stvoriti povoljne uvjete za razvoj bolesti. S druge strane, pravilno balansirana prehrana može pomoći organizmu da se lakše nosi s terapijama, smanji rizik od povratka bolesti i poboljša kvalitet života oboljelih.
Stručnjaci preporučuju da svaki obrok bude pažljivo osmišljen dvije i uravnotežene, pri čemu bi barem trećina tanjira trebala zauzimati namirnice biljnog podrijetla, dok bi životinjske bjelančevine trebale biti zastupljene u manjoj mjeri. Ovakav način prehrane promovira i Američki institut za istraživanje raka, koji ističe da pravilna kombinacija namirnica može biti snažan alat u prevenciji i kontroli bolesti. Fokus je na prirodnim, cjelovitim namirnicama koje tijelu osiguravaju potrebne hranljive tvari bez dodatnih štetnih sastojaka.
Veliku pažnju privukla je savjetnica doktorice Amy Morris, stručnjakinje za oporavak od raka, koja je i sama preživjela treći stadij ove bolesti. Svoje iskustvo i znanje često dijeli putem društvenih mreža, nastojeći pomoći drugima koji se nalaze u sličnoj situaciji. Ona naglašava da prehrana ne treba biti stroga ili iscrpljujuća, već prilagođena potrebama organizma i fokusirana na namirnice koje pružaju najviše koristi.
Prema njenim riječima, grah i mahunarke trebale bi imati posebno mjesto u prehrani osoba koje su oboljele ili se oporavljaju od raka. Ove namirnice bogate su vlaknima, koja imaju važnu ulogu u zdravlju probavnog sistema i mogu smanjiti rizik od ponovne pojave bolesti. Vlakna pomaže u regulaciji šećera u krvi, snižavanju upala i održavanju tjelesne težine, što je izuzetno važno za onkološke pacijente.
Osim mahunarki, preporučuje se povećan unos nemasnih proteina, naročito onih biljnog porijekla. Povrće, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice osiguravaju tijelu važne vitamine, minerale i antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala. Ako se konzumiraju životinjske bjelančevine, savjetuje se da to budu nemasni izvori poput piletine i ribe, koji su lakši za probavu i manje opterećuju organizam.
S druge strane, postoje namirnice i pića koja bi, prema savjetima stručnjaka, trebalo izbjegavati ili barem znatno ograničiti. Alkohol je jedan od najvećih rizičnih faktora kada je u pitanju rak, jer može povećati mogućnost nastanka bolesti, ali i njenog povratka. Dr. Morris ističe da bi, ukoliko je moguće, alkohol trebao u potpunosti izbaciti iz prehrane ili ga svesti na minimum.
- Posebno se upozorava i na konzumaciju prerađenih mesnih proizvoda poput kobasica, slanina, suhomesnatih delicija i sličnih namirnica. Brojne studije jasno povezuju ove proizvode s povećanim rizikom od razvoja raka, naročito raka debelog crijeva. Zbog toga se savjetuje da se takva hrana jede rijetko ili da se u potpunosti zamijeni zdravijim alternativama.
Osobe koje se bore s rakom često imaju oslabljen imunitet, bilo zbog istih bolesti ili zbog agresivne terapije poput kemoterapije i zračenja. Upravo zato je izuzetno važno pažljivo birati namirnice koje će pomoći organizmu da se oporavi, ojača i bolje podnese tretman. Pravilna prehrana može ublažiti nuspojave terapije, poboljšati energiju i smanjiti osjećaj umora.
Važno je naglasiti da se ovi savjeti ne odnose isključivo na oboljele od raka. Stručnjaci preporučuju da svi koji boluju od kroničnih bolesti, bez obzira na dijagnozu, vode računa o prehrani i unose dovoljno kvalitetnih proteina, zdravih masnoća, vitamina i minerala. Cjelovite žitarice, povrće, voće i zdrave masnoće poput maslinovog ulja mogu imati dugoročne pozitivne efekte na zdravlje.
Idealno bi bilo da se promjene u prehrani uvedu prije početka liječenja, kako bi organizam bio što spremniji na terapije koje slijede. Na taj način pacijent može ući u proces liječenja jači, otporniji je boljim šansama za oporavak. Iako prehrana nije lijek sama po sebi, ona može biti snažan saveznik u borbi protiv raka i očuvanju općeg zdravlja.
