Doručak se često naziva najvažnijim obrokom u danu jer postavlja ton za energiju, probavu i raspoloženje koje ćemo imati u narednim satima.
Ipak, iako mnogi imaju naviku jesti nešto “na brzinu”, rijetko se zapitamo kakav dugoročan utjecaj ti jutarnji izbori imaju na naše tijelo. Ono što ujutro djeluje praktično, zasitno ili ukusno, vrlo često može biti razlog nadutosti, zadržavanja vode i nakupljanja masnoće u području trbuha. Nutricionistica Meena Bulaji upozorava da određene namirnice koje se često nalaze na jelovniku za doručak mogu sabotirati mršavljenje i negativno utjecati na probavu, piše Index.hr.
Jedan od najčešćih “krivaca” su zaslađene žitarice. Mnogima su one prvi izbor jer ne zahtijevaju pripremu i često su predstavljene kao zdrava opcija, posebno za djecu. Međutim, većina takvih proizvoda napravljena je od rafiniranih žitarica i sadrži velike količine dodanog šećera.
To dovodi do naglog porasta razine šećera u krvi, a zatim i brzog pada energije, zbog čega se već sredinom jutra može javiti glad, umor i osjećaj napuhanosti. Bulaji ističe da šarene i slatke žitarice nisu saveznik dobre probave te savjetuje da se umjesto njih biraju cjelovite opcije poput zobenih pahuljica ili integralnog müslija. Takve namirnice bogate su vlaknima, sporije se probavljaju i osiguravaju stabilniju energiju bez naglih oscilacija šećera u krvi.
Još jedna česta stavka na tanjiru za doručak je prerađeno meso, poput slanine, kobasica ili hrenovki. Iako mnogima daje osjećaj “pravog” i konkretnog obroka, ova vrsta hrane ima niz skrivenih nedostataka. Prerađeno meso obično sadrži visoke količine zasićenih masti, soli i raznih aditiva koji mogu potaknuti upalne procese u tijelu. Prekomjeran unos natrija često dovodi do zadržavanja vode, što se vrlo brzo primijeti kao nadutost i težina u trbuhu. Prema Bulaji, ovakve namirnice jesu čest izbor, ali dugoročno mogu otežati održavanje zdrave tjelesne težine. Kao bolju alternativu preporučuje nemasne izvore proteina, poput jaja, purećih prsa ili biljnih opcija kao što su tofu i mahunarke, koje daju osjećaj sitosti bez dodatnog opterećenja za probavni sistem.
Jogurt se često smatra simbolom zdravog doručka, no i tu postoji zamka. Naime, zaslađeni i aromatizirani jogurti često sadrže više šećera nego što mislimo, a ponekad i umjetne arome i zgušnjivače. Iako jogurt prirodno sadrži korisne bakterije koje pomažu probavi, prevelika količina dodanog šećera može poništiti te pozitivne učinke. Rezultat mogu biti nadutost, nagli skokovi glukoze u krvi i postupno nakupljanje masnoće u području trbuha. Bulaji savjetuje da se bira obični, prirodni jogurt koji se po želji može obogatiti svježim voćem, malom količinom meda ili prstohvatom cimeta, čime se dobije okus bez nepotrebnog šećera.
- Važno je naglasiti da doručak ne mora biti savršen, ali bi trebao biti promišljen. Kombinacija cjelovitih žitarica, kvalitetnih proteina i zdravih masti može značajno utjecati na to kako se osjećamo tijekom dana. Takvi obroci pomažu u održavanju stabilne razine energije, smanjuju želju za grickalicama i podržavaju zdravu probavu. Izbjegavanjem zaslađenih žitarica, prerađenog mesa i industrijski aromatiziranih jogurta možemo napraviti veliki korak prema ravnijem trbuhu i boljem općem osjećaju.
Na kraju, jutarnje navike imaju daleko veći utjecaj nego što se često misli. Male promjene u doručku mogu donijeti vidljive rezultate, ne samo na liniji nego i na razini energije, koncentracije i raspoloženja. Kada biramo hranu koja hrani tijelo, a ne samo zadovoljava trenutnu glad, činimo uslugu i probavi i dugoročnom zdravlju.
