U današnjem članku vam donosimo upozorenje stručnjaka koje se tiče jedne naizgled bezazlene kućne navike, a koja zapravo može imati ozbiljne posljedice po trajnost i kvalitet vaših čaša.
Većina ljudi, nakon što opere suđe, instinktivno okreće čaše naopako kako bi se ocijedile i brže osušile. Ovaj postupak se smatra logičnim, praktičnim i higijenskim, ali stručnjaci tvrde da upravo tu pravimo veliku grešku koja nas dugoročno može koštati skupog i lomljivog posuđa.
Na prvi pogled, odlaganje čaša naopako djeluje kao najbolji način da se spriječi zadržavanje vode u unutrašnjosti. Ipak, problem nastaje zbog mjesta na kojem čaša dodiruje podlogu. Kada čašu okrenemo naopako, njen rub postaje tačka oslonca koja trpi kompletnu težinu stakla. Iako se taj pritisak ne čini jakim, on se ponavlja iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu, i vremenom ostavlja posljedice koje nisu odmah vidljive golim okom.
Stručnjaci objašnjavaju da je rub čaše njen najosjetljiviji dio. Taj dio stakla je najtanji i dizajniran je prvenstveno za kontakt s usnama, a ne da nosi težinu cijele čaše. Kada se stalno oslanja na tvrdu površinu, dolazi do stvaranja mikro-oštećenja, sitnih pukotina i naprsnuća. Iako su ta oštećenja mikroskopska, ona značajno slabe strukturu stakla i povećavaju vjerovatnoću da čaša pukne pri najmanjem udarcu ili promjeni temperature.
Ovu tvrdnju potvrđuje i stručnjakinja Kay Wagner, koja ističe da su posebno ugrožene čaše za vino i šampanjac. One imaju izuzetno tanak i delikatan rub, pa su mnogo osjetljivije na pritisak. Redovno odlaganje takvih čaša naopako može dovesti do toga da one puknu čak i dok ih samo perete ili brišete, bez ikakvog jačeg udarca. Mnogi ljudi ostanu iznenađeni kada čaša pukne „sama od sebe“, ne znajući da je uzrok dugogodišnje pogrešno odlaganje.
Još jedan problem koji se javlja kada čaše stoje naopako jeste zadržavanje vlage. Ako se čaša ne osuši potpuno, u njenoj unutrašnjosti može se zadržati vlaga koja stvara neugodan miris. U zatvorenim ormarićima to može dovesti i do stvaranja bakterija, što je suprotno uvjerenju da je ovakav način odlaganja higijenskiji. Umjesto toga, stručnjaci savjetuju da se čaše nakon pranja obavezno obrišu i ostave uspravno.
Mnogi ljudi opravdavaju okretanje čaša strahom od prašine. Ipak, stručnjaci naglašavaju da je prašina mnogo manji problem od oštećenja stakla. Prašina se lako može isprati mlazom vode neposredno prije upotrebe, dok se naprsnuća na rubu ne mogu popraviti. Dugoročno gledano, uspravno odlaganje čaša je mnogo sigurnije i praktičnije rješenje.
- Da bi vaše čaše ostale blistave, prozirne i bez mrlja, važno je posvetiti pažnju i načinu sušenja. Preporučuje se da se čaše odmah nakon pranja osuše mekanom krpom od mikrofibera koja ne ostavlja dlačice. Tvrda voda često ostavlja bijele tragove i kamenac, koji mogu učiniti da čaše izgledaju mutno i staro, čak i ako su nove.
Dodatni trik koji preporučuju domaćice i stručnjaci jeste korištenje bijelog sirćeta. Malo sirćeta dodanog pri ispiranju pomaže u neutralizaciji minerala iz vode i vraća staklu prirodni sjaj. Sirće se može dodati i u pretinac za ispiranje u mašini za suđe, posebno ako živite u području s tvrdom vodom.
Na kraju, iako se okretanje čaša naopako čini kao sitnica, ova navika može imati dugoročne posljedice. Pravilnim odlaganjem, sušenjem i održavanjem ne samo da ćete produžiti vijek trajanja svojih čaša, već ćete izbjeći nepotrebno lomljenje i troškove. Ponekad su upravo male promjene u svakodnevnim navikama ključ za očuvanje stvari koje koristimo svakog dana.
