U posljednje vrijeme svjedoci smo kako mediji sve vise u svom emitovanju spominju svjetski rat , koji ce uskoro da se desi u citavom svijetu. Iako vecina ljudi smatra da je to samo medijski nacin da dodju do povecanog broja gledanosti , o ovoj temi se obratio i predsjednik SAD a Donald Trump.
Američka Centralna obavještajna agencija (Centralna obavještajna agencija) izvela je ranije ovog mjeseca tajni napad dronom na lučki objekat na obali Venecuele, prenosi CNN pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Riječ je o prvom poznatom američkom napadu dronom na metu unutar teritorije Venecuele, što predstavlja značajnu eskalaciju američkog angažmana u toj zemlji i širem regionu Latinske Amerike. Napad je, prema navodima izvora, izveden diskretno i bez javne objave, što dodatno naglašava osjetljivost operacije i njene moguće političke posljedice.
Meta napada bio je udaljeni dok na venecuelanskoj obali za koji američka vlada vjeruje da ga koristi kriminalna organizacija Tren de Aragua za skladištenje narkotika i njihovo prebacivanje na brodove namijenjene daljnjem krijumčarenju. Ova banda, koja se u posljednjim godinama proširila izvan granica Venecuele i postala regionalni sigurnosni problem, prema američkim procjenama ima ključnu ulogu u lancu međunarodne trgovine drogom. U trenutku udara, kako tvrde izvori, u objektu nije bilo ljudi, te nije bilo poginulih ni povrijeđenih.
Dio izvora naveo je da su američke Specijalne operacije pružile obavještajnu podršku cijeloj akciji, što bi ukazivalo na koordiniranu saradnju različitih sigurnosnih struktura Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, portparolka Komande za specijalne operacije SAD-a, pukovnica Ali Vajskof, odlučno je demantovala takve tvrdnje, ističući da Specijalne operacije nisu učestvovale u planiranju niti u obavještajnoj podršci napadu. Ovakva kontradiktorna saopćenja dodatno su potaknula spekulacije o stvarnom obimu američkog prisustva i djelovanja u regionu.
Američki predsjednik Donald Trump ranije ove godine dao je proširena ovlaštenja CIA-i za provođenje operacija u Latinskoj Americi, uključujući i unutar Venecuele. Time je, prema navodima američkih zvaničnika, agenciji omogućeno fleksibilnije djelovanje u borbi protiv međunarodnog kriminala i trgovine drogom. Ipak, važno je napomenuti da je američka vojska i prije toga imala zakonsko ovlaštenje za izvođenje udara protiv osumnjičenih krijumčara, ali isključivo na moru, dok su operacije na kopnu bile znatno ograničenije.

Trumpova administracija nudila je različita opravdanja za pojačanu kampanju prema Venecueli, koja je uključivala i masovno raspoređivanje vojnih sredstava na Karibima. Zvanično objašnjenje uglavnom se svodilo na borbu protiv narkotika i razbijanje kriminalnih mreža koje, prema Washingtonu, ugrožavaju sigurnost SAD-a. Međutim, pojedine izjave iz same administracije otkrile su i političku dimenziju tih poteza. Šefica Trumpovog kabineta Suzi Vajls izjavila je u intervjuu za Vanity Fair da su napadi na brodove imali za cilj da izvrše pritisak na predsjednika Venecuele Nicolas Maduro i, kako je slikovito rekla, natjeraju ga da “plače”.
Istovremeno s napadom u Venecueli, Sjedinjene Američke Države priznale su i novi udar u Pacifiku. Američko Južno zapovjedništvo saopćilo je da je Zajednička radna grupa “Southern Spear” izvela smrtonosni kinetički napad na plovilo u međunarodnim vodama za koje se sumnjalo da je povezano s krijumčarenjem droge. U tom napadu ubijena su dvojica muškaraca, a američka vojska navela je da su plovilom upravljale organizacije koje Washington označava kao terorističke.
- Prema dostupnim podacima, američke operacije usmjerene na plovila osumnjičena za trgovinu drogom do sada su rezultirale smrću najmanje 107 ljudi. Ovi brojevi, zajedno s novim napadom na kopnenu metu u Venecueli, pokreću ozbiljna pitanja o granicama američkog djelovanja, međunarodnom pravu i dugoročnim posljedicama ovakve strategije. Dok Washington insistira na borbi protiv kriminala i zaštiti vlastite sigurnosti, kritičari upozoravaju da bi ovakvi potezi mogli dodatno destabilizirati region i produbiti političke tenzije u Latinskoj Americi.










