Hrvatska javnost ovih dana svjedoči važnim promjenama u proizvodnji i označavanju džemova, pekmeza i marmelada, nakon što je Europska unija usvojila ažurirane standarde koji bi trebali donijeti veću transparentnost i kvalitetu prehrambenih proizvoda.
Ove nove smjernice znače da će kupci uskoro u trgovinama pronalaziti proizvode s bitno većim udjelom voća, jasnim deklariranjem sastava i preciznijim razgraničenjem pojmova koji su se godinama u praksi miješali.
Najvažnija promjena odnosi se na minimalni udio voća u proizvodima. Do sada je bilo dovoljno da obični džem sadrži 35 posto voćne mase, dok je ostatak najčešće popunjavao šećer, voda i različiti dodaci za postizanje željene teksture. Novi propisi to mijenjaju iz temelja: sada će proizvođači morati koristiti najmanje 45 posto voća u standardnim džemovima. To predstavlja znatan porast i rezultat je sve glasnijih zahtjeva potrošača za kvalitetnijim i prirodnijim proizvodima.
- Kod ekstradžemova, koji su već prije slovili kao kvalitetniji proizvodi, kriteriji su dodatno pooštreni. Umjesto prijašnjih 45 posto voća, ubuduće će morati sadržavati najmanje pola teglice čistog voća – dakle najmanje 50 posto voćne mase. Ovaj pomak omogućit će da ekstradžemovi doista budu prepoznati kao proizvodi više nutritivne vrijednosti, a ne samo kao marketinška oznaka.
Stručnjaci iz prehrambenog sektora pozdravljaju ove promjene. Dr. sc. Dario Lasić naglašava kako se ovim mjerama smanjuje ne samo udio šećera, nego i količina pektina koji se legalno dodaje proizvodima kako bi se postigla gušća struktura. Pektin je prirodni zgušnjivač, ali njegovim pretjeranim korištenjem potrošači često gube osjećaj koliko se voća zaista nalazi unutar staklenke. Povećanje udjela voća stoga predstavlja korak prema kvalitetnijoj i nutritivno bogatijoj hrani, čime se potrošačima pruža transparentnost koju dugo priželjkuju.
Slično mišljenje dijeli i europarlamentarka Biljana Borzan, koja se godinama zalaže za poboljšanje standarda i uklanjanje razlika u kvaliteti proizvoda koji se prodaju na tržištima Europske unije. Ona smatra da je došlo vrijeme da se potrošačima ponudi ono što zaslužuju – zdraviji, poštenije deklarirani i kvalitetniji proizvodi. Prema njezinim riječima, više neće biti moguće da proizvođač stavi u teglicu znatnu količinu šećera, malo vode i tek mrvicu voća, a da se taj proizvod i dalje prodaje kao džem ili pekmez. Ovaj potez, tvrdi Borzan, donosi jasnu korist građanima jer podiže standard i omogućuje kvalitetniju prehranu.
Jedna od zanimljivijih novosti odnosi se na nazivlje proizvoda. Mnogi potrošači danas teško razlikuju što je točno džem, a što pekmez ili marmelada, iako se sami proizvodi razlikuju po udjelu voća, načinu pripreme i nutritivnim vrijednostima. Nova direktiva zato donosi jasnije definiranje ovih pojmova, kako bi se izbjegla zbrka koja je godinama postojala i među potrošačima i među proizvođačima.
Najveću pažnju privukla je promjena definicije marmelade. Prema novim pravilima, riječ “marmelada” smije se koristiti isključivo za proizvode koji su napravljeni od agruma. To znači da se marmeladom mogu nazivati samo proizvodi od naranči, limuna, grejpa, mandarina i drugih citrusnih plodova. Upravo zbog toga na policama ćemo sve češće viđati naziv “marmelada od citrusa”, dok proizvodi od drugih vrsta voća više ne mogu nositi taj naziv.
Ova izmjena zapravo vraća ime marmeladi u njegovo izvorno značenje i usklađuje ga s tradicijom mnogih europskih zemalja, gdje se odavno smatra da je marmelada uvijek napravljena od agruma. Istovremeno, ovo donosi veću jasnoću i sprječava zavaravanje potrošača koji često smatraju da kupuju proizvod s većim udjelom voća, iako su razlike između namaza, džemova i pekmeza velike.
Uz razgraničenje marmelade, direktiva pojašnjava i što se smatra pekmezom, što džemom, a što voćnim namazom. Pekmez je proizvod s vrlo visokim udjelom voća koji se tradicionalno kuha duže i često bez dodatnih zgušnjivača, dok se džem priprema od voćne kaše uz dodatak šećera i pektina. Voćni namaz, s druge strane, obično sadrži najmanje dodataka i oslanja se na prirodnu slatkoću voća. Ovim jasnim odrednicama, potrošači će lakše razumjeti što kupuju, a proizvođači će se morati pridržavati strožih pravila označavanja.
Na kraju, cilj svih ovih promjena je jednostavan – kupcima ponuditi kvalitetniji proizvod, s više prirodnih sastojaka i manje šećera, uz transparentno i pošteno označavanje. Novi standardi EU-a predstavljaju važan korak prema zdravijoj prehrani i vraćaju fokus na ono najvažnije: da u voćnim proizvodima zaista bude što više voća.
