U današnjem članku donosimo priču o jednoj namirnici koju skoro svi volimo i često jedemo, a koja, ako se priprema na pogrešan način, može izazvati neprijatnosti poput nadimanja, grčeva, pa čak i unošenja tvari koje stručnjaci smatraju potencijalno štetnim.
Riječ je o pasulju, jelu koje je stoljećima dio tradicionalne kuhinje, ali koje mnogi i dalje pripremaju pogrešno, ponavljajući istu grešku iz generacije u generaciju. Upravo ta jedna greška može biti razlog zašto vam pasulj redovno teško pada na želudac, izaziva nadutost ili čini da se osjećate loše nakon obroka.
Najveći problem nije u samom pasulju, nego u tome kako se obrađuje prije kuhanja. Pasulj prirodno sadrži određene tvari koje su teške za probavu, a neke sorte imaju i spojeve koji se smatraju potencijalno štetnim ako se ne uklone pravilnom pripremom.
Ovi spojevi se najčešće nalaze u suhim mahunarkama, i iako se ne ubrajaju u klasične otrove, mogu izazvati reakcije poput nadimanja, nelagode i probavnih tegoba ako se pasulj ne pripremi kako treba. A najčešća greška jeste – preskakanje potapanja pasulja i izbacivanja prve vode.
Mnogi kuvari, posebno oni koji užurbano spremaju ručak, često samo isperu pasulj i odmah počnu s kuhanjem. Međutim, stručnjaci naglašavaju da se upravo u toj vodi zadržavaju tvari koje izazivaju nadutost, kao i spojevi koji se tokom potapanja oslobađaju iz zrna. Ako se ta voda ne prospе prije kuhanja, sve ono što je izašlo iz pasulja tokom stajanja vraća se u varivo i završava u vašem organizmu. To je razlog zbog kojeg se mnogi nakon pasulja osjećaju teško, napuhano i umorno.
Ispravan način pripreme počinje dugim potapanjem – idealno preko noći, najmanje 8 do 12 sati. Tokom tog perioda zrna upijaju vodu, omekšavaju, a najvažnije – oslobađaju spojeve koji opterećuju probavu. Ujutro se ta voda mora obavezno baciti. Potom se pasulj ponovo ispere i tek tada stavlja u novu, čistu vodu za kuhanje. Ovaj jednostavan korak drastično smanjuje mogućnost nadutosti, poboljšava probavu i čini jelo znatno lakšim i ukusnijim.
Druga česta greška je kuhanje pasulja bez obzira na njegovu starost. Mnogo ljudi ne zna da stari pasulj može ostati tvrd i nakon dugog kuhanja, ali i da sadrži više tvari koje mogu opteretiti probavu. Zato je važno koristiti svježi, kvalitetan pasulj koji nije dugo stajao. Godišnja zaliha je sasvim u redu, ali pasulj koji stoji dvije ili tri godine može znatno lošije reagovati tokom pripreme.
Treća greška odnosi se na dodavanje hladne vode tokom kuhanja. Kada se tokom pripreme doda hladna voda, pasulj se “šokira”, ljuska mu se stvrdne i jelo postaje teže za probavu. Umjesto toga, uvijek dodajte samo toplu vodu kako bi proces kuhanja bio ujednačen, a pasulj ostao mekan i lakši za želudac.
Mnogi prave i grešku dodavanjem teških zaprški. Brašno prženo u ulju dodatno otežava jelo, čineći ga kaloričnijim i težim za probavu. Umjesto toga, možete koristiti blagu zapršku sa minimalno ulja ili potpuno izbjegavati zgušnjavanje – pasulj sam po sebi daje gustinu ako se dio zrna izgnječi pred kraj kuhanja.
Ako se pridržavate ovih savjeta, pasulj neće biti jelo koje izbjegavate zbog nadutosti, već hranjiv, ukusan i lagan obrok. Pravilna priprema ne samo da poboljšava ukus, već štedi organizam od nepotrebne nelagode. Jedna mala promjena u načinu kuhanja može potpuno promijeniti vaše iskustvo sa ovim tradicionalnim jelom.
Uz malo pažnje, pasulj može biti lagan, zdrav i ukusan ručak koji ne izaziva neprijatnosti. Sve počinje od toga da se najčešća greška izbjegne – a to je preskakanje potapanja i ispiranja. Jednostavno pravilo, a čini ogromnu razliku.
