U današnjem članku Vam donosimo Ona je farmaceut i ovih 6 lijekova ne bi dala najdražim ljudima: Neželjeni efekti razaraju tijelo. Kada takvu izjavu da neko ko cijeli svoj život provodi u apoteci, okružen lijekovima i ljudima koji ih svakodnevno uzimaju, onda to privlači veliku pažnju.
Farmaceutkinja koja je govorila o ovoj temi naglasila je da mnogi lijekovi imaju svoje mjesto i svrhu, ali da postoje određene vrste koje se prečesto koriste, bez razumijevanja kakve dugoročne posljedice mogu ostaviti. Njen stav nije zasnovan na senzacionalizmu nego na onome što svakodnevno viđa – ljude koji koriste lijekove kao instant rješenje, bez savjeta stručnjaka i bez praćenja reakcija svoga tijela.
Prva grupa lijekova koje je spomenula jesu snažni analgetici koji se koriste za jake bolove, a koje ljudi ponekad uzimaju prečesto misleći da su bezopasni. Problem je što takvi preparati mogu opteretiti jetru i bubrege, a dugoročno izazvati zavisnost. Ona naglašava da bol nije nešto što se uvijek smije samo „ugasiti“, već je znak da nešto u tijelu nije u redu i da treba tražiti uzrok umjesto da se samo maskira simptom.
Druga grupa jesu određeni lijekovi za smirenje koji mogu izazvati ozbiljnu ovisnost, čak i kod ljudi koji ih uzimaju kratko vrijeme. Po njenim riječima, mladi i odrasli često posegnu za njima zbog stresa, nesanice ili nervoze, misleći da je riječ o bezazlenim tabletama koje pomažu na brz način. Međutim, njihov nagli prekid ili nekontrolisano uzimanje može dovesti do još gorih stanja, uključujući poremećaje raspoloženja i osjećaj slabosti. Ističe da se ovakvi lijekovi smiju koristiti samo po preporuci ljekara i pod njegovim nadzorom, nikako na svoju ruku.
Treća vrsta lijekova na njenoj listi jesu antibiotici koji se uzimaju bez jasnog razloga ili bez stručne preporuke. Iako su antibiotici među najvažnijim medicinskim otkrićima, upravo zbog njihove prekomjerne i nepravilne upotrebe danas se sve češće javlja otpornost bakterija. Ona kaže da su mnogi pacijenti navikli tražiti antibiotik čim osjete prehladu, iako u većini slučajeva to nije infekcija koju antibiotik može izliječiti. Takva navika dugoročno šteti i pojedincu i društvu.
Zatim je spomenula određene lijekove protiv žgaravice i kiseline koji se uzimaju kao svakodnevna rutina, iako bi se uzrok tegoba mogao riješiti promjenom navika. Prečesta upotreba ovih preparata može poremetiti prirodnu kiselinsku ravnotežu u želucu i dugoročno izazvati probleme s varenjem. Ona upozorava da ljudi često biraju tabletu umjesto da razmisle o tome šta uzrokuje nelagodu.
Peta grupa lijekova jesu razni preparati za spavanje, koje mnogi koriste kao rješenje za povremenu nesanicu. Ono što naglašava jeste da ovakvi lijekovi ne rješavaju poremećaj spavanja, nego samo privremeno uspavljuju organizam. Njihova prekomjerna upotreba može utjecati na prirodan ciklus spavanja i izazvati osjećaj pospanosti tokom dana, pa čak i mentalnu maglu.
- Na kraju, navodi i određene lijekove protiv alergije koji, iako korisni, mogu imati snažne sedativne efekte ako se koriste nepropisno. Ljudi često ne čitaju upozorenja i uzimaju ove lijekove u situacijama kad im mogu umanjiti koncentraciju, usporiti reakcije ili izazvati druge neželjene efekte.
Njena poruka je jasna – nijedan lijek nije igračka i ne smije se uzimati bez konsultacije sa stručnjakom. Lijekovi postoje da pomognu, ali samo ako se koriste pravilno, u tačno određenim situacijama i pod nadzorom ljekara ili farmaceuta. Ona dodaje da bi najradije voljela kada bi ljudi prvo pokušali razumjeti šta im tijelo poručuje, a tek onda posegnuli za tabletom. U njenim riječima krije se važna poruka: zdravlje počinje znanjem, oprezom i brigom o sebi, a ne traganjem za najbržim rješenjem.
