U današnjem članku vam donosimo anketu koju su sprovodili i pitali Bosance i Hercegovce u Sarajevu “koju državu mrzite?”. Evo šta su odgovorili… Video koji je nedavno kružio društvenim mrežama pokrenuo je lavinu reakcija jer je pokazao koliko su ljudi spremni da otvoreno govore o osjetljivim temama, ali i koliko se iza jednostavnog pitanja može kriti složenost ljudskih emocija, historijskih iskustava i ličnih uvjerenja.
Anketa je urađena na ulicama Sarajeva, u trenucima kada su prolaznici obavljali svakodnevne poslove, i upravo zbog te spontanosti odgovori su djelovali autentično, direktno i bez pretjeranog razmišljanja.
Već na samom početku videa vidjelo se da je pitanje izazvalo reakcije koje su varirale od iznenađenja, nelagode, osmijeha pa sve do odlučnog stava. Neki su reagovali uz kontrašalj, neki su odbili odgovoriti, dok su drugi pristupili temi ozbiljno, naglašavajući kako je mržnja prema bilo kojoj državi bespotrebna i štetna. Jedan stariji gospodin je kazao da ne mrzi nijednu državu, ali da može zamjeriti postupke određenih političara. Njegove riječi su bile smirene, promišljene i odraz generacije koja je preživjela mnogo toga i naučila razlikovati narod od politike.
S druge strane, mlađi sagovornici su često odgovarali kratko i direktno, bez mnogo okolišanja. Neki su navodili države s kojima Bosna i Hercegovina ima kompleksne političke odnose, dok su drugi isticali da su emotivne rane iz prošlosti još prisutne, pa samim tim i odnos prema određenim državama ostaje obojen negativnim osjećajima. Ipak, zanimljivo je da su mnogi mladi istakli kako se trude ne nositi teret prošlosti, već više gledati na budućnost, putovanja, muziku, sport i druženja s vršnjacima iz cijelog svijeta.
U videu se pojavio i jedan bračni par koji je uz osmijeh rekao da ne mrzi nikoga, ali da postoje zemlje koje im nisu simpatične zbog politike, ekonomskih pritisaka ili historijskih nesuglasica. Njihov odgovor je bio primjer kako se i ozbiljna tema može iznijeti na kulturni način, bez izražavanja netrpeljivosti. U jednom trenutku anketar je prišao mladiću koji je otvoreno priznao da ne voli nijednu državu posebno, ali da ima problem s nepravdom, bez obzira odakle dolazi. Njegove riječi su bile dočekane pozitivnim komentarima jer su pokazale zrelost i sposobnost da se gleda šire od granica.
Bilo je i onih koji su pitanje smatrali provokativnim i nepotrebnim. Nekoliko prolaznika je istaklo da su ovakve ankete zapravo način da se ljudi ponovo okrenu raspirivanju netrpeljivosti, umjesto da se grade mostovi među nacijama. Jedna žena srednjih godina je rekla da je Bosna i Hercegovina i sama dovoljno opterećena unutrašnjim problemima da bi se bavila mržnjom prema bilo kome spolja. Njena poruka je bila jasna: mržnja ne donosi dobro nikome i nikada nije dovela do napretka.
Među odgovorima se našao i onaj koji je privukao najviše pažnje – mladić koji je rekao da mrzi samo loše političare, bez obzira iz koje države dolaze. Njegov odgovor je dočekan kao osvježavajuć jer je pomjerio fokus s naroda i država na pojedince koji svojim postupcima kreiraju negativnu sliku. Mnogi komentatori na društvenim mrežama su istakli da je ovo najzdraviji način gledanja na odnose među državama, jer narod kao narod najčešće samo želi normalan život.
Iako je anketa bila kratka i spontane prirode, pokazala je da među ljudima u Sarajevu i šire postoji jaka svijest o tome da mržnja nije put ka boljem društvu. Istovremeno, neki odgovori su podsjetili da historija, politika i lična iskustva i dalje imaju snažan utjecaj na formiranje stavova. Ono što se može izvući kao zaključak jeste da Bosanci i Hercegovci, uprkos različitim mišljenjima, uglavnom nastoje gledati dalje od konflikata i razlika.
- Video je poslužio kao podsjetnik da su iskreni razgovori, čak i o teškim temama, potrebni kako bi se razumjele emocije ljudi koji dijele isti prostor. Iako je pitanje bilo direktno i potencijalno kontroverzno, odgovori su pokazali širok spektar razmišljanja, od emotivnih reakcija do racionalnih poruka mira i tolerancije. U vremenu kada se čini da su podjele sve izraženije, ohrabrujuće je vidjeti da mnogi i dalje vjeruju da se sukobi prevazilaze dijalogom, a ne mržnjom.
