U današnjem članku vam donosimo grešku koju mnogi prave kada peru voće i tako unose otrove u organizam, samo ovako ćete ukloniti pesticide: tvrdi nutricionistkinja Milka Raičević. Mnogi ljudi vjeruju da je brzo ispiranje voća pod mlazom obične vode dovoljno da se uklone sve nečistoće i hemikalije, ali stručnjaci već godinama upozoravaju da takav pristup ne daje skoro nikakvu zaštitu.
Prema riječima nutricionistkinje Raičević, većina pesticida je formulirana tako da se zadrži na površini plodova, da odoli kiši i suncu, što znači da će se i kućno ispiranje vodom teško izboriti s njima. Upravo zbog toga je važno razumjeti šta se zapravo nalazi na voću koje svakodnevno jedemo i koje najčešće dajemo i djeci, uvjereni da činimo nešto dobro.
Mnogi potrošači misle da je sjaj na jabukama ili grožđu znak svježine, ali u stvarnosti to često predstavlja sloj voska ili zaštitnih premaza koji se koriste da bi plodovi duže ostali privlačni i otporniji na kvarenje. Ispod tog sloja mogu se nalaziti ostaci pesticida koji se ne skidaju lako. Raičević objašnjava da voće u supermarketima prolazi kroz više tretmana prije nego što dođe do naših stolova, a svaki od njih ostavlja trag. Zbog toga dubinsko pranje postaje neophodno, a ne samo preporučeno.
Greška koju ljudi najčešće prave jeste to što voće peru tek nekoliko sekundi, držeći ga pod vodom i vjerujući da je time sve riješeno. Međutim, samo ispiranje uklanja vidljivu prljavštinu, prašinu i eventualno neke mikrobe, ali pesticidi koji su masni ili vodootporni ostaju gotovo netaknuti. Također, nije sve voće isto: plodovi s tankom korom, poput jagoda, breskvi ili grožđa, upijaju više pesticida, dok tvrđa kora, kao kod narandži i banana, ipak pruža nešto veću zaštitu, ali ni tada nije garancija potpunog uklanjanja hemikalija.
Raičević naglašava da postoji jednostavan, ali vrlo efikasan način kako se pesticidi mogu znatno smanjiti – korištenje rastvora vode i sode bikarbone. Ovaj postupak ne zahtijeva nikakve posebne vještine, a naučno je potvrđeno da soda pomaže razgradnju određenih pesticida i smanjuje njihovu prisutnost na površini plodova. Potrebno je u jednu veću posudu sipati vodu i dodati jednu do dvije kašičice sode bikarbone, a zatim voće potopiti u taj rastvor i ostaviti ga da odstoji desetak do petnaest minuta. Nakon toga voće treba isprati pod mlakom vodom, ali ne predugo, jer soda već obavlja najveći dio posla tokom namakanja.
Još jedna korisna metoda jeste pranje voća blagim sirćetom, jer ono djeluje antimikrobno i može pomoći u uklanjanju nekih površinskih nečistoća. Ipak, nutricionistkinja naglašava da sirće ne uklanja pesticide jednako efikasno kao soda bikarbona, ali može biti dodatni korak za one koji žele maksimalnu sigurnost, naročito kada je riječ o bobičastom voću. Također podsjeća da nijedna od ovih metoda ne može eliminirati sve hemikalije, ali može značajno smanjiti količinu toksina koji ulaze u organizam.
Zanimljivo je da mnogi ljudi peru voće odmah nakon kupovine, a zatim ga ostave u frižideru, vjerujući da je tako bolje organizirano i spremno za jelo. Međutim, Raičević upozorava da se to ne preporučuje jer vlaga pogoduje razvoju bakterija i bržem truljenju. Voće bi trebalo prati neposredno prije jela kako bi se izbjegla kontaminacija i produžio rok trajanja plodova.
- Nutricionistkinja savjetuje i da, kad god je moguće, biramo organsko voće, iako ni ono nije potpuno oslobođeno pesticida, ali u pravilu sadrži znatno manje hemikalija. Također je važno razmišljati o tome odakle voće dolazi – lokalni proizvođači često koriste manje agresivne metode zaštite, dok uvezena roba prolazi kroz strožije tretmane kako bi izdržala transport i duže stajanje.
Na kraju, Raičević poručuje da pravilno pranje voća nije samo higijenska mjera, nego i zdravstvena. Unos pesticida tokom dužeg vremenskog perioda može imati posljedice na organizam, naročito kod djece, trudnica i osoba oslabljenog imuniteta. Zato je od ključne važnosti razviti svijest o tome šta unosimo u tijelo i kako jednostavnim koracima možemo smanjiti rizike. Iako možda djeluje kao mala rutina, pravilno pranje voća je jedan od najjednostavnijih i najefikasnijih načina da zaštitimo svoje zdravlje i osiguramo da hrana koju jedemo bude što čistija i sigurnija.
