Kada dani postanu kraći, a jutra se oboje zlatnim i bakarnim nijansama, na scenu stupa kraljica jeseni hrizantema.
Ova raskošna biljka, poznata i kao jesenja ruža, krasi dvorišta, terase i prozore u trenucima kada većina drugih cvjetova polako nestaje. Posebno su cijenjene krupnocvetne hrizanteme, čiji bujni cvjetovi podsjećaju na savršene kugle u nijansama bijele, ružičaste, žute, narančaste ili ljubičaste. Da bi vaša hrizantema uvijek imala loptasti oblik i bogato cvjetala, potrebno je samo malo pažnje, nekoliko trikova i ljubavi prema biljkama.
Hrizanteme potiču iz Azije, gdje se već stoljećima uzgajaju i simbolizuju dugovječnost, sreću i blagostanje. U Japanu se smatraju cvijetom cara i često su prisutne na nacionalnim simbolima. U Evropi i kod nas, one su postale neizostavni dio jesenskih vrtova i cvjetnih aranžmana. Posebno su popularne krupnocvetne sorte, koje svojim raskošnim oblicima i bojama unose toplinu u hladnije dane.
Da bi vaša hrizantema bila u punom sjaju i imala savršeno zaobljenu formu, najvažniji je pravilan rez i oblikovanje. Mlade biljke treba pincirati – to znači da im se vrhovi mladih izdanaka otkidaju prstima. Ovim postupkom podstiče se grananje i formiranje guste krošnje. Prvi put to se radi kada biljka dostigne visinu od oko 15 centimetara, a zatim se ponavlja još jednom nakon tri do četiri sedmice. Na taj način, biljka će dobiti prepoznatljiv loptasti izgled i imati više cvjetnih pupoljaka.
Pored redovnog oblikovanja, ključno je i da hrizanteme dobijaju dovoljno sunca. Iako mogu podnijeti polusjenu, najbolje cvjetaju kada su izložene direktnoj svjetlosti barem pet do šest sati dnevno. Tlo treba biti rastresito, bogato humusom i dobro drenirano. Hrizanteme ne vole zadržavanje vode u korijenu – to lako može dovesti do truljenja. Ako ih uzgajate u saksijama, obavezno obezbijedite dobar sloj drenaže na dnu posude.
Zalivanje treba biti umereno, ali redovno. Tokom perioda formiranja pupoljaka, hrizantemama je potrebno više vlage, dok se u hladnijim danima zalivanje smanjuje. Voda treba da bude sobne temperature i najbolje je zalivati ujutru, da bi se listovi osušili tokom dana. Ova jednostavna navika sprečava pojavu gljivičnih oboljenja, kojima su hrizanteme sklone ako su stalno vlažne.
Prihrana takođe igra važnu ulogu u razvoju biljke. U proljeće, kada hrizantema počinje intenzivno da raste, koristi se đubrivo bogato azotom koje podstiče razvoj lišća i stabljike. Pred cvjetanje, prelazi se na đubriva s više fosfora i kalijuma – oni doprinose bujnom i dugotrajnom cvjetanju. Ako želite posebno krupne i jarke cvjetove, povremeno uklonite manje pupoljke kako bi se snaga biljke usmjerila na glavne cvjetove.
Jedna od prednosti krupnocvetnih hrizantema je njihova otpornost na niže temperature. One su prave borce jeseni – mogu podnijeti blage mrazeve i ostati cvjetne sve do kasnog novembra. Ipak, ako živite u području s hladnim zimama, nakon što cvjetanje završi, stabljike treba skratiti na desetak centimetara i biljku prekriti slojem suhog lišća ili agroplatnom. Tako će prezimiti bez problema i ponovo procvjetati naredne sezone.
Mnogi ljubitelji cvijeća nazivaju hrizantemu „cvijetom prelaza“ jer ispraća ljeto i dočekuje proljeće. Njen životni ciklus simbolično spaja dva godišnja doba, unoseći boje i vedrinu u trenutke kada priroda polako tone u san. Bilo da je sadite u vrtu, saksiji ili kao dekoraciju na terasi, hrizantema će uvijek unijeti dašak elegancije i topline u vaš prostor.
- Ako joj posvetite malo pažnje, hrizantema će vas nagraditi ne samo ljepotom već i dugotrajnošću. Njeni cvjetovi mogu trajati sedmicama, a ako ih uberete i stavite u vazu, zadržaće svježinu mnogo duže od većine drugih cvjetova. Zato se s razlogom kaže da je hrizantema cvijet koji nikada ne umire, već samo mirno čeka novo proljeće da ponovo zasija u svom punom sjaju – savršeno loptasta i neodoljivo raskošna.
