Savremeni način ishrane donio je mnoge izazove za zdravlje, a jedan od najvećih problema je prekomjerna konzumacija mesa, posebno onog prerađenog.
Iako mnogi ne mogu zamisliti dan bez mesnog obroka, stručnjaci sve češće upozoravaju da određene vrste mesa predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju. Naš poznati gastroenterolog upozorava da je upravo prerađeno crveno meso, poput suhomesnatih proizvoda, kobasica, hrenovki i slanine najštetnija vrsta mesa za organizam.
Ova vrsta mesa sadrži visoke količine zasićenih masti, holesterola i soli, što direktno utiče na krvne sudove, jetru i srce. Redovna konzumacija takvih proizvoda povećava rizik od gojaznosti, hipertenzije, masne jetre, kao i srčanog i moždanog udara. Gastroenterolog ističe da problem nije samo u samom mesu, već u načinu njegove prerade. Dodaci poput nitrita, nitrata, konzervansa i pojačivača ukusa čine ove proizvode posebno opasnim jer u organizmu stvaraju spojeve koji mogu biti kancerogeni.
Velika količina natrijuma (soli) dodatno pogoršava situaciju. Sol zadržava vodu u tijelu, opterećuje bubrege i podiže krvni pritisak. Kada se tome doda holesterol iz masnih dijelova mesa, krvni sudovi se postepeno začepljuju, što dovodi do ateroskleroze. Stručnjaci napominju da mnogi ljudi nisu svjesni koliko soli unose upravo kroz suhomesnate proizvode. Jedan sendvič sa salamom i sirom može sadržavati i do polovinu preporučene dnevne doze soli, što dugoročno stvara ozbiljne posljedice.
Osim toga, prerađeno meso je često bogato trans-mastima, koje dodatno povećavaju loš (LDL) holesterol, a snižavaju dobar (HDL) holesterol. Zbog toga dolazi do disbalansa u organizmu, pa srce i krvni sudovi trpe najveći udar. Naš gastroenterolog posebno upozorava da su slabiji probavni organi i jetra među prvima pogođeni. Tokom obrade mesa koriste se aditivi koji otežavaju razgradnju hrane i izazivaju nadutost, bolove u stomaku, pa čak i upalne procese u crijevima.
Još jedan problem koji često prođe nezapaženo jeste velika kaloričnost ovih proizvoda. Suhomesnato meso i kobasice sadrže mnogo masti, pa njihova redovna upotreba neminovno dovodi do povećanja tjelesne težine. Gojaznost potom otvara vrata mnogim bolestima – od dijabetesa tipa 2 do bolesti srca i krvnih sudova. Upravo zato stručnjaci preporučuju da se ove namirnice konzumiraju rijetko i u malim količinama, a da se u svakodnevnoj ishrani prednost da svježem, nemasnom mesu poput piletine ili puretine.
Gastroenterolog ističe i važnost načina pripreme mesa. Pečenje na visokoj temperaturi, prženje i roštiljanje mogu stvoriti štetne spojeve poput heterocikličnih amina i policikličnih aromatskih ugljovodonika, koji su povezani s većim rizikom od raka debelog crijeva i želuca. Umjesto toga, preporučuje se kuhanje, dinstanje ili pečenje u rerni bez dodatnih masnoća.
Zdraviji izbori uključuju i biljne izvore proteina – mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i tofu. Ove namirnice ne sadrže holesterol, a bogate su vlaknima koja čiste crijeva i smanjuju nivo loših masnoća u krvi. Stručnjaci podsjećaju da se srce obnavlja kroz pravilnu ishranu, pa čak i male promjene, poput smanjenja unosa prerađenog mesa, mogu značajno produžiti život i poboljšati njegovo zdravlje.
Naš gastroenterolog zaključuje: “Nije problem pojesti komad mesa povremeno, ali ono što većina ljudi ne shvata jeste da svakodnevno konzumiranje suhomesnatih proizvoda postaje tihi ubica. To su namirnice koje lagano, ali sigurno razaraju krvne sudove i srce.”
Dakle, ako želite sačuvati svoje zdravlje, smanjite unos najštetnije vrste mesa – prerađenog crvenog mesa. Umjesto kobasice i slanine, posegnite za kuhanim povrćem, ribom ili piletinom. Vaše tijelo će vam biti zahvalno, a srce snažnije i zdravije.
