Preskakanje večere postalo je česta navika mnogih ljudi koji vode ubrzan način života ili pokušavaju da izgube na težini. Neki vjeruju da će izbjegavanjem večernjeg obroka smršati brže, dok drugi jednostavno nemaju apetit ili vrijeme da jedu kasno.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da ova praksa može imati i pozitivne i negativne posljedice, zavisno od toga kako se sprovodi. Nutricionisti objašnjavaju da redovno preskakanje večere nije bezazleno i da značajno utiče na rad našeg organizma.
Prije svega, važno je razumjeti da naše tijelo tokom noći ne miruje – ono se regeneriše, popravlja ćelije, balansira hormone i priprema za novi dan. Da bi se svi ti procesi odvijali pravilno, potrebna mu je energija. Kada preskačete večeru, tijelo je primorano da koristi zalihe energije iz mišića i jetre, što dugoročno može dovesti do smanjenja mišićne mase i usporavanja metabolizma. Ako je cilj mršavljenje, to može biti kontraproduktivno jer sporiji metabolizam znači i sporije sagorijevanje kalorija.
Nutricionistkinja dr. Sanja Petrović objašnjava da večera ne mora biti obilna, ali mora biti uravnotežena. „Mnogi ljudi prave grešku kada potpuno preskoče večeru misleći da će tako smršati. Tijelo tada ulazi u stanje ‘štednje’ i usporava rad, jer osjeća da dolazi period bez hrane. Kao rezultat, ujutro se budi s manjkom energije i većom željom za slatkim ili masnim namirnicama“, kaže ona. Dakle, iako možda unesete manje kalorija naveče, kasnije tokom dana ih nadoknadite — i to često nezdravim izborom hrane.
Preskakanje večere takođe može poremetiti nivo šećera u krvi. Kada duže vrijeme ne jedete, šećer u krvi pada, što uzrokuje umor, razdražljivost i probleme s koncentracijom. Ljudi koji preskaču večeru često se bude noću jer ih glad ometa u snu, a i kvalitet sna se pogoršava. Nedostatak sna dodatno remeti hormone gladi – leptin i grelin – zbog čega se sljedećeg dana javlja još jača želja za hranom.
S druge strane, postoje i situacije u kojima kontrolisano preskakanje večere može imati koristi, posebno ako se sprovodi u okviru tzv. intermitentnog posta. To znači da osoba ne jede 12 do 16 sati, obično od ranog popodneva do jutra. U tim slučajevima, organizam ima dovoljno vremena da svari hranu i pokrene procese detoksikacije. Međutim, stručnjaci naglašavaju da ovakav režim mora biti planski i pod nadzorom stručnjaka, jer nije pogodan za svakoga – naročito ne za osobe s dijabetesom, niskim pritiskom ili hormonskim disbalansom.
Ako se večera potpuno izostavlja bez plana, to može izazvati niz problema – od pada koncentracije i slabosti u jutarnjim satima, do probavnih tegoba. Mnogi ljudi koji ne jedu naveče imaju osjećaj nadutosti ili mučnine ujutru, jer im se varenje poremeti. Osim toga, iako se vjeruje da će preskakanjem večere stomak biti „lakši“, tijelo često reaguje suprotno i počinje zadržavati vodu i masnoće jer osjeća manjak unosa hrane.
Nutricionisti savjetuju da se večera ne izbjegava, nego da bude lagana i nutritivno bogata. Idealna večera trebala bi sadržavati proteine (poput piletine, ribe ili jaja), svježe ili kuhano povrće te malu količinu zdravih masti (maslinovo ulje, orašasti plodovi). Ugljikohidrate bi trebalo ograničiti, ali ne potpuno izbaciti – porcija integralne riže ili komad hljeba od cjelovitih žitarica sasvim su dovoljni.
Zaključak nutricionista je jasan: preskakanje večere povremeno neće ozbiljno naštetiti zdravlju, ali ako to postane svakodnevna navika, može izazvati ozbiljan disbalans u organizmu. Tijelo voli rutinu i redovne obroke, jer se na taj način održava stabilan nivo energije i hormona. Umjesto da večeru izbjegavate, pokušajte da je pojedete ranije, barem dva do tri sata prije spavanja. Na taj način nećete opteretiti želudac, a istovremeno ćete svom tijelu dati sve što mu je potrebno za miran i zdrav san.
