Evo sažetka promjena koje stupa na snagu u nedjelju u vezi sa ulaskom i izlaskom na granicama EU — i šta to konkretno znači za putnike.
Šta je novi sistem — EES?
Sistem se naziva Entry/Exit System (EES) — digitalni nadzor ulaska i izlaska i uvodi se 12. oktobra 2025. godine na vanjskim granicama Schengenskog prostora (u 29 država) kako bi zamijenio tradicionalno pečatiranje pasoša za putnike izvan EU.
Cilj sistema je bolja kontrola prelaska granica, sprječavanje prekoračenja dozvoljenog boravka, smanjenje prijevara identiteta i efikasnije upravljanje migracijama.
Podaci koje će se prikupljati su: ime, datum rođenja, državljanstvo, biometrics (fotografija lica, otisci prstiju) te datumi i lokacije ulazaka/izlazaka.
Podaci se čuvaju tri godine od unosa ukoliko je sve po pravilima; u slučaju prekoračenja boravka — do pet godina.
Koga se tiče, a koga ne?
Ko će podlijegati novim pravilima?
To su građani zemalja koje nisu članice EU/Schengena (tzv. treće zemlje), koji putuju u Schengen na kratki boravak (do 90 dana u razdoblju od 180 dana). ([Al Jazeera][1])
Dakle, čak i državljani zemalja kojima danas ne treba viza za kratke posjete EU, od nedjelje će morati koristiti EES prilikom ulaska/izlaska.
Izuzeci / ko neće morati?
Građani EU / države unutar Schengena.
Državljani Kipra i Irske — iako su u EU, za EES se neće primjenjivati, i dalje će se pečatirati pasoš.
Osobe koje imaju boravišnu dozvolu / dugoročnu vizu / stalni borava u EU (ili Schengen državi) neće biti pod nadzorom EES.
Djeca mlađa od 12 godina neće morati dati otiske prstiju (ali će fotografija lica i dalje možda biti potrebna).
Kako će to funkcionisati u praksi?
Prilikom ulaska u Schengen, putnik koji podleže EES-u će biti preusmjeren na specijalne kioske ili šaltere (letišta, lučke terminale, granične prijelaze cestom/željeznicom).
Tamo će se snimiti njegova identifikacija: fotografija lica, otisci prstiju (osim kod mlađih od 12).
Prilikom budućih posjeta (u toku narednih 3 godine), putnik će samo potvrditi svoje podatke — bez ponovnog potpunog snimanja, ukoliko je identitet već evidentiran i nema promjena.
Tokom tranzita unutar Schengena neće biti dodatnih kontrola unutrašnjih granica, jer sloboda kretanja unutar zone ostaje na snazi.
Tokom razdoblja tranzicije (do 10. aprila 2026.) neće na svim prelazima odmah biti sve funkcionalno, i pasoši se još mogu pečatirati gdje sistem nije aktivan.
Šta putnici moraju znati / na što se pripremiti?
1. Dođite ranije na granicu / aerodromprva registracija može potrajati, posebno u početku.
2. Budite spremni na biometriku fotografija lica + otisci prstiju (ako ste stariji od 12) i ostali podaci.
3. Ne mijenjajte pasoš između putovanja, ako želite iskoristiti već evidentirane podatke — novi dokument znači nova registracija.
4. Pripremite dokumente koje granična policija može tražiti potvrda o smještaju, povratna karta, sredstava za boravak, osiguranje, ako to bude standardna praksa graničnih službi.
5.Pratite moguće kašnjenja u početku zbog novog procesa mogu nastati kolone i gužve na granicama.
Rizici i nedoumice
Privatnost– prikupljanje biometrijskih podataka izaziva zabrinutost glede zaštite ličnih podataka. EU tvrdi da će sustav biti u skladu s GDPR-om i da pristup podacima imaju samo nadležne agencije.
Prekoračenje boravka – sistem automatski može signalizirati one koji ostaju duže od dozvoljenog. To može rezultirati kaznama ili zabrani ulaska u budućnosti.
Tehnički problemi / neusklađenost prelaza – ne svaka granica će odmah imati funkcionalan EES, što može uzrokovati nepodudarnost u procedurama.
