Pamćenje je temelj našeg identiteta – ono čuva naše iskustvo, znanje i emocije. Međutim, u savremenom načinu života, kada smo preopterećeni informacijama, stresom i digitalnim distrakcijama, naš mozak često „zaglavi“.

Čuveni neuroznanstvenik dr. Richard Morris, poznat po istraživanjima o funkciji hipokampusa i neuronskih veza, tvrdi da svako može značajno poboljšati svoje pamćenje ako uvede nekoliko jednostavnih, ali naučno dokazanih navika. Evo pet njegovih savjeta koji, prema najnovijim studijama, mogu učiniti da vaš mozak radi kao švicarski sat.
1. Pokrenite tijelo da pokrenete mozak
Fizička aktivnost ne koristi samo vašem tijelu, već i mozgu. Istraživanja su pokazala da redovno vježbanje povećava protok krvi u mozgu i potiče rast novih neuronskih veza. Dr. Morris ističe da je već 30 minuta brze šetnje dnevno dovoljno da se poboljša koncentracija, sposobnost pamćenja i učenje novih informacija. Tjelovježba oslobađa endorfine i smanjuje nivo kortizola – hormona stresa koji direktno utiče na gubitak pamćenja. Dakle, umjesto da sjedite cijeli dan, ustanite, prošetajte ili se bavite nekom aktivnošću koja vam prija – vaš mozak će vam biti zahvalan.
2. Spavajte dovoljno i kvalitetno
San je ključan za konsolidaciju sjećanja. Tokom sna mozak “sortira” informacije koje je primio tokom dana i odlučuje koje će zadržati, a koje odbaciti. Dr. Morris upozorava da hroničan nedostatak sna ne samo da smanjuje sposobnost pamćenja, već povećava rizik od demencije u kasnijim godinama. Idealno bi bilo spavati između sedam i devet sati noću, u mirnom i tamnom prostoru, bez telefona i televizora. Kratak popodnevni san od 20 minuta također može pomoći u obnovi koncentracije i energije.
3. Trenirajte mozak kao mišić
Mozak voli izazove. Ako ga ne koristimo, on „lijeni“ i gubi sposobnost da brzo obrađuje informacije. Rješavanje ukrštenica, sudoku zagonetki, učenje novog jezika ili sviranje instrumenta dokazano jača neuronske veze. Dr. Morris tvrdi da je najvažnije redovno učiti nešto novo jer to potiče neuroplastičnost – sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava. Čak i male promjene, poput pokušaja da zapamtite brojeve telefona umjesto da ih zapisujete, mogu imati veliki učinak.
4. Hranite mozak pravim namirnicama
Ishrana ima ogroman uticaj na funkcije mozga. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, poput ribe (losos, sardina, tuna), orašastih plodova i sjemenki, podržava zdravlje moždanih ćelija. Tamna čokolada, bobičasto voće i maslinovo ulje sadrže antioksidanse koji štite mozak od oksidativnog stresa. Dr. Morris savjetuje izbjegavanje prerađene hrane, bijelog šećera i previše alkohola, jer oni slabe moždane funkcije i narušavaju koncentraciju. Čaša vode svakih sat vremena također je bitna – dehidracija može smanjiti pažnju i pamćenje i do 20 posto.
5. Njegujte društvene odnose i smanjite stres
Društvena interakcija djeluje kao „vitamin“ za mozak. Razgovor, smijeh i zajedničke aktivnosti s porodicom i prijateljima jačaju kognitivne funkcije i smanjuju rizik od mentalnog propadanja. Dr. Morris napominje da su ljudi koji imaju bogat društveni život u boljem psihičkom i kognitivnom stanju od onih koji su često sami. Također, tehnike smanjenja stresa poput meditacije, disanja ili laganog joginga mogu drastično poboljšati koncentraciju i dugoročno pamćenje.
Mozak, baš kao i mišići, zahtijeva stalnu brigu i „vježbu“. Kombinacija zdrave ishrane, dovoljno sna, fizičke aktivnosti i mentalnih izazova može učiniti čuda. Čuveni naučnik dr. Morris zaključuje: „Ne postoji čarobna tableta za pamćenje, ali postoji stil života koji ga hrani i održava mladim.“ Ako ove navike uvrstite u svoj dan, ne samo da ćete bolje pamtiti, nego ćete i duže ostati mentalno oštri, fokusirani i puni energije – bez obzira na godine.