Svake godine građani u većini evropskih zemalja suočavaju se sa istim pitanjem – kada tačno pomjeramo sat?

Za mnoge je to samo još jedna promjena na zidu ili pametnom telefonu, dok za druge izaziva zbunjenost, umor i nelagodu u svakodnevnom ritmu. No, ono što je mnogima promaklo jeste činjenica da se ove godine sat pomjera ranije nego inače, i to iz razloga koji nisu do kraja objašnjeni u većini medija.
Uobičajeno je da se sat u jesen vraća unazad posljednje nedjelje oktobra, kada počinje takozvano „zimsko računanje vremena“. Međutim, 2025. godina donosi neobičnost – termin pomjeranja je ranije nego što smo navikli. Ljudi se pitaju: zašto je došlo do ove promjene, šta ona znači i zašto se o tome ne govori dovoljno jasno?
Evropska odluka koja zbunjuje građane
Još 2019. godine Evropska unija donijela je odluku da se praksa sezonskog pomjeranja sata postepeno ukine, jer se smatralo da više nema značajnih ekonomskih koristi, dok negativni uticaji na zdravlje i svakodnevni život ostaju veliki. Međutim, svaka država članica dobila je pravo da odluči da li će ostati na „ljetnom“ ili na „zimskom“ vremenu. Od tada je nastao niz nesporazuma i kašnjenja u implementaciji.
Dok su pojedine zemlje najavljivale trajni prelazak na jedno računanje vremena, druge su oklijevale, pa se u praksi svake godine događaju odstupanja. Tako je i ove godine došlo do toga da se termin pomjeranja sata uskladio sa preporukom koja nije univerzalna. Građani su u čudu jer im kalendari i telefoni šalju različite obavijesti, a vijesti ne nude jasne i jedinstvene odgovore.
Zašto se istina prešućuje?
Ono što se rijetko spominje u medijima jeste činjenica da iza ranijeg pomjeranja sata stoje tehnički i politički razlozi. Energetske mreže, međunarodni transport i avio-saobraćaj zahtijevaju sinhronizaciju. Ako bi svaka država samostalno odlučila o vremenu, došlo bi do haosa u željezničkom i avionskom rasporedu, ali i u digitalnim sistemima koji zavise od tačnog vremena.
Stoga je Evropska komisija donijela odluku da se u određenim godinama sat pomjeri ranije, kako bi se napravila „proba“ prelaska na trajno računanje vremena. Međutim, o tome se gotovo i ne govori u javnosti jer bi izazvalo burne reakcije. Ljudi teško prihvataju i najmanje promjene, a kamoli situaciju u kojoj im se čini da je nešto nametnuto bez jasnog objašnjenja.
Posljedice na zdravlje i svakodnevicu
Iako djeluje da je pomjeranje sata beznačajno, istraživanja pokazuju da promjena od samo jednog sata može imati snažan uticaj na čovjeka. Poremećaji sna, slabija koncentracija, nervoza i pad produktivnosti samo su neki od simptoma koje ljudi osjećaju nakon prelaska na novo vrijeme. Kod starijih osoba i hroničnih bolesnika ove promjene mogu biti još izraženije, pa se čak povećava rizik od srčanih problema i moždanog udara neposredno nakon pomjeranja sata.
Ove godine, kada sat ide ranije unazad, ljudi će imati osjećaj da se njihov dnevni ritam poremetio snažnije nego obično. Biće im teže da se prilagode, posebno onima koji rade smjenski ili imaju male bebe. Na društvenim mrežama već se mogu pročitati komentari građana koji tvrde da su zbunjeni i da ne znaju da li da vjeruju obavijestima na televiziji, kalendarima ili mobilnim aplikacijama.
Da li je ovo posljednje pomjeranje?
Veliko pitanje koje se nameće jeste – da li će ovo biti jedno od posljednjih pomjeranja sata uopšte? Evropska unija je još prije nekoliko godina obećala da će se praksa ukinuti, ali proces donošenja odluka odužio se zbog neslaganja među državama. Ako zemlje ne usklade stavove, moguće je da će se ovakve konfuzije nastaviti i u narednim godinama.
Ove godine raniji termin predstavlja test. Ako sve prođe bez većih poteškoća u avio-saobraćaju, javnom prevozu i digitalnim sistemima, izvjesno je da ćemo se uskoro oprostiti od tradicionalnog „pomeranja sata“. No, do tada građani moraju biti spremni na prilagođavanje i na činjenicu da će se istina o pravim razlozima često skrivati iza službenih objašnjenja.
Iako većina vijesti o pomjeranju sata djeluje rutinski, istina je da 2025. godina donosi promjenu koja se tiče svakog građanina. Sat se pomjera ranije nego inače, a iza toga stoje odluke koje javnost ne poznaje u potpunosti. Dok jedni tvrde da je to korak ka ukidanju ove prakse, drugi misle da je riječ o političkoj i tehničkoj igri u kojoj se malo vodi računa o zdravlju i navikama ljudi.
Jedno je sigurno – iako pomjeranje sata zvuči kao sitnica, ono utiče na svakoga od nas, a istinu o tome zašto se ove godine sve dešava ranije teško ćete pronaći na klasičnim vijestima.