Krompir je jedna od najčešće korištenih namirnica u našoj kuhinji. Gotovo da nema domaćinstva koje ga ne jede barem nekoliko puta sedmično.
Od kuhanog, prženog, pečenog pa sve do raznih pirea, pita i čorbi – krompir se smatra pristupačnom i hranjivom namirnicom. Međutim, iako mnogi misle da je uvijek siguran za konzumaciju, stručnjaci upozoravaju da postoje situacije kada krompir nikako ne treba jesti. Liječnici posebno ističu jedan znak na koji svi trebamo obratiti pažnju, jer može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Naime, riječ je o zelenim mrljama koje se pojavljuju na površini krompira. Iako mnogi misle da se radi o običnoj promjeni boje ili posljedici dužeg stajanja, istina je daleko ozbiljnija. Zelena boja na krompiru znak je prisustva solanina, prirodnog toksina koji se razvija kada je krompir izložen svjetlu ili kada duže stoji na toplom mjestu. Solanin je zapravo prirodni pesticid kojim se biljka brani od insekata i gljivica, ali u ljudskom organizmu može izazvati trovanje.
Prema riječima liječnika, konzumacija krompira koji je pozelenio može dovesti do niza zdravstvenih problema. Simptomi trovanja solaninom uključuju mučninu, povraćanje, bolove u stomaku, vrtoglavicu, glavobolju, pa čak i ozbiljne neurološke smetnje poput halucinacija ili slabosti mišića. U težim slučajevima može doći i do poremećaja srčanog ritma. Zbog toga je važno da se ovakvi krompiri nikada ne koriste u ishrani, čak ni nakon guljenja, jer solanin nije prisutan samo u kori, nego i u unutrašnjem dijelu ploda.
Mnogi ljudi prave grešku jer misle da će jednostavno guljenje debljeg sloja kore riješiti problem. Iako se količina solanina donekle smanjuje guljenjem, značajne količine mogu ostati u mesu krompira, posebno ako je promjena boje izražena. Zbog toga stručnjaci savjetuju: ako je krompir zelen, odmah ga bacite.
Osim pojave zelene boje, postoje i drugi znakovi da krompir nije pogodan za konzumaciju. Ako je počeo klijati i na površini se pojavljuju male klice, to također može biti signal povećane količine solanina. Klice same po sebi sadrže visoku koncentraciju ovog toksina, a sam plod postaje gorak i nezdrav. Liječnici upozoravaju da takav krompir ne bi trebalo koristiti, pogotovo u ishrani djece, starijih osoba ili ljudi sa slabijim imunitetom.
Još jedan faktor koji doprinosi razvoju solanina jeste nepravilno skladištenje. Krompir treba čuvati na hladnom, tamnom i prozračnom mjestu, nikako na suncu ili blizu izvora topline. Najbolja temperatura za čuvanje je između 4 i 10 stepeni Celzijusa. Također, krompir ne treba držati u frižideru, jer niske temperature pretvaraju škrob u šećer, što može promijeniti okus i teksturu, ali i ubrzati pojavu štetnih supstanci prilikom termičke obrade.
Zanimljivo je da solanin ne nestaje kuhanjem ili pečenjem. Ovaj toksin je otporan na visoke temperature, pa ga kuhanje, prženje ili pečenje ne mogu uništiti. Dakle, čak i ako krompir prođe kroz cijeli proces pripreme, on i dalje može biti štetan ako je bio zelen ili proklijao.
Nutricionisti ističu da je krompir u normalnom stanju izuzetno vrijedan izvor hranjivih tvari. Bogat je vitaminom C, kalijem, vlaknima i složenim ugljikohidratima, a kada se priprema na zdrav način (kuhan, pečen bez puno ulja), može biti odličan dio uravnotežene prehrane. No, važno je razlikovati zdrav krompir od onog koji može predstavljati rizik.
Na kraju, savjet stručnjaka je jednostavan: uvijek pregledajte krompir prije pripreme. Ako primijetite zelenu boju, klice ili neugodan miris, najbolje je da ga bacite. Iako se može činiti da je šteta baciti hranu, zdravlje je neuporedivo važnije. Posebno se preporučuje roditeljima da budu pažljivi, jer djeca mogu brže reagovati na toksine i razviti teže simptome trovanja.
Krompir je zaista dragocjena i ukusna namirnica, ali samo kada je ispravan. Čim primijetite da je pozelenio, nemojte riskirati – poslušajte savjet liječnika i izbjegnite potencijalno ozbiljne zdravstvene probleme.
