Način na koji smo odrastali često oblikuje naše navike i odnos prema stvarima. Ljudi koji su prošli djetinjstvo u skromnim uvjetima obično razviju posebnu vezu s predmetima, jer im oni nisu predstavljali samo materijalnu vrijednost, već i sigurnost za budućnost.
Međutim, upravo te navike često ostaju i kada se životni uvjeti promijene. Neke od tih stvari u kući mogu imati emotivnu vrijednost, dok se za druge vjeruje da bi ih bilo najbolje izbaciti jer donose nered, nepotrebno opterećenje ili čak lošu energiju.
Donosimo 11 tipičnih stvari koje se najčešće nalaze u domovima ljudi koji su odrasli u siromaštvu.
1. Plastične kese u fiokama ili ormarima
Skoro da nema kuće u kojoj nema pune fioke plastičnih kesa. Ljudi koji su odrasli u siromaštvu rijetko su bacali nešto što se može ponovo upotrijebiti. Kese se čuvaju „za svaki slučaj“, iako ih je danas lako nabaviti i često nisu potrebne u tolikoj količini.
2. Tegle i staklene flaše
Od ajvara do kompota – sve tegle i boce se peru i spremaju. Nekada je to bio način štednje jer je kupovina novih posuda bila luksuz. Međutim, u nekim domovima te staklenke zauzimaju cijele police, iako se nikada ne upotrijebe.
3. Stara odjeća „za po kući“
Majice s izblijedjelim natpisima, trenerke koje su izgubile oblik, pa čak i poderane čarape – sve to se čuva jer „može poslužiti“. Iako praktično, psiholozi tvrde da takva odjeća može podsjećati na osjećaj oskudice i otežavati osjećaj napretka.
4. Kutije od cipela i aparata
Ljudi često čuvaju svaku kutiju, vjerujući da će jednog dana zatrebati. U praksi, većina tih kutija skuplja prašinu i zauzima prostor.
5. Stare zavjese i posteljina
Iako poderane ili izblijedjele, stare tkanine se rijetko bacaju. Nekada se od njih krojilo nešto novo, danas uglavnom ostanu složene u ormarima bez prave svrhe.
6. Posuđe koje se ne koristi
Šoljice bez para, izgrebane šerpe i lonci koji su odavno trebali u otpad, i dalje se nalaze u kuhinji „za svaki slučaj“. Strah od bacanja nečega što bi moglo zatrebati vuče korijen iz vremena oskudice.
7. Nepotrebni kablovi i stari uređaji
Gotovo svaka kuća ima kutiju punu punjača, kablova i uređaja koji više ne rade. Ljudi koji su odrasli u skromnim uvjetima navikli su popravljati i spašavati sve što mogu, pa i ono što odavno nema funkciju.
8. Konzervirana hrana i zalihe
Navika pravljenja zaliha potiče iz straha da bi moglo ponestati. Police prepune konzervi, tjestenine i brašna često govore o toj potrebi da se uvijek bude spreman, iako je današnja dostupnost hrane veća nego prije.
9. Ukrasne figurice i sitnice
Mnogi čuvaju ukrase koji možda nemaju veliku vrijednost, ali podsjećaju na djetinjstvo. Ipak, previše sitnica u prostoru može stvoriti osjećaj zagušenosti i blokirati energiju u domu.
10. Stari ručnici i krpe
Ručnici koji više nisu za upotrebu, pretvoreni u krpe, nikada ne završe u otpadu. Umjesto dva-tri komada, gomilaju se deseci, zauzimajući dragocjeni prostor.
11. Namještaj koji više ne služi
Fotelje iz kojih ispada spužva ili ormari koji su izgubili funkcionalnost često i dalje stoje u domovima. Ljudi teško odvajaju od nečega što su kupili s mukom, pa makar to više ni ne koristili.
Nije poenta da se sve ove stvari odmah bace. Neke imaju praktičnu vrijednost, a druge emotivnu. Međutim, stručnjaci za organizaciju prostora tvrde da gomilanje nepotrebnih predmeta može stvoriti osjećaj zastoja i podsjećati na siromaštvo, iako realno situacija više nije takva.
Umjesto čuvanja svega „za svaki slučaj“, preporuka je napraviti selekciju: zadržati ono što zaista ima svrhu ili emotivnu vrijednost, a osloboditi prostor od onoga što nepotrebno opterećuje dom i misli. Na taj način, kuća postaje svjetlija, urednija i lakše se unosi nova, pozitivna energija.
