Tokom leta mnogi ljudi primjećuju da se osjećaju teže, tromije i natečeno. Noge postaju otečene, zglobovi tvrdi i bolni, a stomak nadut kao da smo pojeli previše hrane. Ono što većina ne zna jeste da to nije uvijek posljedica viška masnoće ili prejedanja, već zadržavanja vode u organizmu.
Vrućina, sparina i visoke temperature mijenjaju način na koji naše tijelo funkcioniše, pa se voda, koja bi trebala da cirkuliše i izbacuje se kroz bubrege i znoj, zadržava u tkivima. Rezultat je osjećaj težine, nekoliko kilograma „viška“ koji se pojave gotovo preko noći i estetski problem natečenih nogu i zglobova.
Ovaj problem nije bezazlen – osim što utiče na izgled i raspoloženje, može opteretiti srce i bubrege. Zato je važno na vrijeme prepoznati simptome i pomoći tijelu da se oslobodi viška tečnosti. Najčešći znakovi su otečeni zglobovi, osjećaj kao da vam cipele odjednom postaju tijesne, otisci od čarapa na nogama, nadutost stomaka i iznenadne oscilacije u težini. Ako vam vaga ujutro pokazuje kilogram ili dva više nego juče, a niste jeli ništa pretjerano kalorično, vrlo vjerovatno je riječ o vodi, a ne o masti.
Iako uzroci mogu biti različiti – od hormonalnih promjena do loše cirkulacije – ljeti je ključni okidač upravo način ishrane. Naša tijela su tada osjetljivija na sve što unosimo, a jedna stvar je posebno važna kada govorimo o pripremi obroka: unos soli. So, ili tačnije natrijum, direktno utiče na to koliko tečnosti će organizam zadržati. Što je više soli u obroku, to će tijelo zadržati više vode, pokušavajući da održi ravnotežu elektrolita.
Upravo zato je najbitnija stvar tokom ljeta – kontrolisati količinu soli prilikom kuhanja i pripreme hrane. Mnogi ljudi griješe jer misle da se so nalazi samo u onome što sami dodaju u lonac ili tavu. Međutim, najveći izvor soli često su gotovi proizvodi: suhomesnati narezak, sirevi, grickalice, instant supe, sosovi, pa čak i hljeb. Kada na sve to dodamo još i kašiku soli tokom kuhanja, lako premašimo preporučenu dnevnu dozu, a posljedica je zadržavanje vode.
Rješenje nije potpuno izbaciti so, jer je našem tijelu potrebna za normalne funkcije. Ali možemo napraviti pametne izbore. Umjesto da solimo svako jelo obilno, možemo koristiti začinsko bilje – peršun, celer, bosiljak, origano ili kurkumu. Oni ne samo da daju bogat ukus, nego i podstiču varenje i izbacivanje viška tečnosti. Limunov sok ili malo jabukovog sirćeta mogu pojačati okus hrane tako da vam so i ne zatreba.
Još jedan važan korak je unos dovoljno vode. Iako zvuči kontradiktorno, što više vode pijemo, tijelo je manje zadržava. Kada unosimo premalo tečnosti, organizam „panično“ skladišti ono što ima, jer se plaši dehidracije. Sa redovnim unosom vode, bubrezi rade bolje i višak soli se ispira prirodnim putem. Ljeti je idealno piti vodu u manjim gutljajima tokom cijelog dana, a može pomoći i blaga mineralna voda bogata kalijumom i magnezijumom.
Kalijum je još jedan mineral koji pomaže da se natrijum izbaci iz organizma. Namirnice poput banane, lubenice, dinje, krastavca i paradajza ne samo da su ljetno osvježenje, nego i prirodni „čistači“ od viška soli i vode. Upravo ovakve namirnice trebale bi biti osnova ljetne ishrane.
Ako se tokom ljeta osjećate natečeno i teško, zapamtite: najbitnija stvar u pripremi obroka je kontrola soli. Manje soli znači manje vode u nogama, lakši osjećaj u tijelu, a i sama koža izgleda zategnutije i zdravije. Uz to, kombinacija svježeg voća i povrća, dovoljne količine vode i kretanja pomoći će da se višak tečnosti izbaci prirodno.
Dakle, tajna nije u rigoroznim dijetama, nego u jednostavnoj promjeni navike dok kuhate. Ako ovladate tim malim trikom i pripazite na so, ljetni dani će biti mnogo lakši – bez otečenih zglobova, bez lažnog „viška kilograma“ i sa više energije za sve što vas čeka.
