Kada se govori o bolestima mozga, najčešće se pomisli na stariju životnu dob. Demencija i Alzheimerova bolest dugo su bile vezane uz ljude u kasnijim godinama života, ali stručnjaci sve češće upozoravaju da se prvi simptomi mogu javiti mnogo ranije – čak već u tridesetim godinama. Upravo ta činjenica ovu bolest čini posebno podmuklom, jer se u mladosti često zanemaruju signali koje mozak šalje.
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije i predstavlja progresivno neurodegenerativno oboljenje koje polako, ali sigurno uništava moždane ćelije. Iako se obično povezuje s dubokom starošću, istraživanja su pokazala da prvi znakovi promjena u mozgu mogu nastupiti i 20 do 30 godina prije nego što bolest postane očigledna. To znači da već u trećoj deceniji života možemo imati naznake koje, ako se prepoznaju i prate, mogu pomoći u ranijem dijagnosticiranju i usporavanju razvoja bolesti.
Zašto nastaje Alzheimerova bolest?
Iako nauka još nema konačan odgovor, zna se da u osnovi bolesti leži nakupljanje abnormalnih proteina u mozgu – beta-amiloida i tau proteina. Oni stvaraju naslage koje remete komunikaciju među moždanim ćelijama, dovodeći do njihovog odumiranja. Vremenom, mozak doslovno „smanjuje“ svoj kapacitet, što se manifestira kroz gubitak pamćenja, poteškoće u govoru, orijentaciji i donošenju odluka. Genetika igra važnu ulogu, ali i životne navike, hronični stres, manjak sna, nezdrava ishrana i fizička neaktivnost.
Prvi simptomi u ranim godinama
Iako je teško zamisliti da se Alzheimer može pojaviti u mladosti, liječnici upozoravaju da postoje rani signali koji se ne smiju ignorisati. To nisu klasični „zaboravi“ poput nečijeg rođendana ili ostavljanja ključeva, već dublje promjene u svakodnevnom funkcioniranju:
-učestali problemi s pamćenjem novih informacija, iako osoba nema previše obaveza
-poteškoće u koncentraciji i obavljanju više zadataka istovremeno
-gubitak osjećaja za vrijeme i prostor – osoba se teže snalazi u poznatom okruženju
-promjene raspoloženja i nagle oscilacije u ponašanju
-povlačenje iz društvenog života, smanjena želja za razgovorom i druženjem
-izraženi problemi s pronalaženjem pravih riječi u komunikaciji
Ovi simptomi mogu biti blagi i često se pripisuju umoru, stresu ili modernom načinu života. Međutim, ukoliko se ponavljaju i pojačavaju, predstavljaju ozbiljan signal da je potrebno potražiti savjet neurologa.
Zašto je rana dijagnoza važna?
Alzheimerova bolest, nažalost, još uvijek nema lijek koji je potpuno zaustavlja. Ipak, rana dijagnoza je od ogromnog značaja jer omogućava primjenu terapija i promjena životnog stila koje mogu usporiti napredovanje bolesti. Kognitivne vježbe, zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, kvalitetan san i izbjegavanje alkohola i cigareta značajno doprinose očuvanju moždanih funkcija.
Liječnici ističu da su najugroženiji oni koji imaju genetsku predispoziciju, posebno osobe u čijoj porodici već postoji istorija demencije. Kod njih je preporučljivo redovno obavljanje preventivnih neuroloških pregleda i testova pamćenja, čak i u mlađoj životnoj dobi.
Kako prepoznati razliku između stresa i bolesti?
Mnogi mladi ljudi danas pate od hroničnog stresa i mentalne iscrpljenosti. To često dovodi do problema s koncentracijom i pamćenjem, što može ličiti na rane znakove Alzheimerove bolesti. Ključna razlika je u tome što kod stresa smetnje nestaju nakon odmora, dok kod neurodegenerativnog oboljenja postaju sve izraženije i dugotrajnije. Upravo zato je važno pratiti učestalost i intenzitet simptoma.
Alzheimer nije bolest koja pogađa samo starost – ona počinje mnogo ranije nego što mislimo. Prema riječima neurologa, svaki neobjašnjiv i učestali problem s pamćenjem u tridesetim godinama života treba shvatiti ozbiljno. Ignorisanje znakova može značiti gubitak dragocjenog vremena u kojem bi se bolest mogla usporiti.
Zaključak je jasan: mozak treba čuvati jednako kao i srce ili pluća. Zdrava ishrana, fizička aktivnost, kvalitetan san i mentalna stimulacija kroz čitanje, učenje i društvene aktivnosti najbolja su zaštita od prijevremenih kognitivnih poremećaja. A ako se simptomi pojave – pravovremena reakcija može napraviti ogromnu razliku u kvaliteti života.
