Ljeto je na izmaku , kako doznajemo od meteorologa visokih temperatura više neće biti , polako se privikavamo na ugodne jesenje temperature od 23 stepena celzijusevih. U nastavku današnjeg članka pročitajte kakvo vrijeme nas očekuje za vikend.
Prognoza Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za vikend najavljuje jutro uz promjenljivu naoblaku isprekidanu sa sunčanim intervalima. Uz to, mjestimice može biti kiše ili grmljavinskog nevremena, uz mogućnost izraženije aktivnosti u pojedinim područjima od podneva nadalje.
Očekuju se izolirani pljuskovi kiše ili grmljavinska nevremena, koja će do sredine dana postati izraženija u pojedinim područjima. Osim toga, moguća su grmljavinska nevremena, popraćena kratkotrajnim olujnim vjetrom i mjestimičnom obilnom kišom.
Puhat će slab do umjeren vjetar, pretežno jugozapadni i južni, au Gorskoj Hrvatskoj na udare i jak. Poslijepodne i navečer u središnjim i istočnim krajevima moguća nestabilnost uz kratkotrajno jak i olujan sjeverozapadni vjetar. Na Jadranu se očekuje umjereno do jako jugo.
Najviša temperatura zraka očekuje se od 26 do 31 stupanj Celzijusa, au istočnim područjima do 34 stupnja Celzijusa.
S obzirom na značajnu promjenu vremena, DHMZ je objavio upozorenje. Naime, u petak i subotu, 29. i 30. kolovoza, očekuju se pojačane količine oborina i intenzivniji pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom. Dodatno, treba se pripremiti na grmljavinsko nevrijeme koje povremeno može donijeti tuču, jak vjetar, a potencijalno i pijavice duž Jadrana.
Za riječku i splitsku te zagrebačku i kninsku regiju izdano je narančasto upozorenje zbog prijetnje grmljavinskim nevremenom. U međuvremenu, ostatak zemlje je pod žutim upozorenjem. Pojedincima se savjetuje da se pripreme za jaka grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti značajnu štetu i da poduzmu mjere zaštite od udara groma. Postoji mogućnost oštećenja imovine i drveća, kao i lokalnih iznenadnih poplava, olujnih udara i tuče. Očekuju se i prekidi aktivnosti na otvorenom i prometa.
BONUS:
Godinama sam se osjećao prisiljen birati najbolje darove za svoje susjede, prijatelje i rođake; međutim, moja se perspektiva promijenila nakon što sam ovo pročitala.
Dugo su nas učili da je čin davanja i primanja darova jedna od najvećih životnih radosti. Svrha takvih razmjena je oduševiti, pokazati poštovanje i naklonost te ispuniti male težnje drugih. No, novija istraživanja pokazuju da je čin darivanja rezerviran za djecu, dok odrasli ne bi trebali ništa primati. Do ovog zaključka došli su psiholozi, filozofi i pisci, a dodatno ga podupire tradicionalna kineska mudrost.
Izreka kaže “nije dragocjeni dar, nego pažnja”. Pažnja se ne mjeri financijskim sredstvima utrošenim na pojedinca; kvantificira se vremenom koje je netko spreman posvetiti tome.
Da biste doista oduševili pojedinca, potrebno je posvetiti dan njegovom društvu, razgovarati, izlaziti zajedno, raspravljati o važnim temama, smijati se i upuštati se u ležerne rasprave. U konačnici, trebali biste im ponuditi vezu duha, a ne samo materijalne posjede. Ovdje leži obrazloženje.
Osoba koja dobije dar često se osjeća dužnom uzvratiti. Međutim, mogu postojati okolnosti u kojima nedostaju financijska sredstva ili želje. U takvim slučajevima, možda će se radije odreći dara nego ga prihvatiti.
Evo nekoliko ilustracija: Olga je u mirovini čistila kuću, mela podove na ulazu u svoju zgradu kako bi uz skromna primanja dopunila svoju mirovinu. Svaki zarađeni dinar marljivo je štedjela. Kad je skupila dovoljno novca, kupila je malo zemljište na periferiji grada, zamišljajući da će ga čuvati sin i unuk i izgraditi skroman stan u kojem će se obitelj moći opustiti tijekom ljetnih mjeseci.
