U Srbiji je relativno česta pojava da neoženjeni sredovječni muškarci traže supružnike u Albaniji. Iako se ovaj trend pretežno javlja u ruralnim regijama, to nije univerzalna praksa, kao što ilustrira današnji narativ.
Profesor Milinko Bogdanović, podrijetlom iz Ivanjice, dosljedno gaji ambiciju da osnuje vlastitu obitelj i odgaja djecu. Unatoč protoku vremena i nedostatku partnera, on je ostao odlučan u svojoj potrazi za ovom dubokom težnjom. Preko svojih sestara, koje su već neko vrijeme udate za muškarce iz njegovog kraja, upoznao je Vjolu, ženu iz Albanije. Iz Skadra je dobio pohvale za njezinu obitelj, priznajući ih kao marljive i principijelne osobe koje druge ocjenjuju isključivo dobrima ili lošima, neovisno o nacionalnosti i vjeri.
“Susreo sam se s društvenim tabuima oko ove teme. Ipak, bitno je da pojedinac donese odluku i shvati što želi od života. Moja primarna ambicija bila je osnovati obitelj, što me potaknulo da odbacim dominantne narative i predrasude”, istaknuo je Milinko. Prije nego što je otputovao u Albaniju kako bi upoznao suprugu, Bogdanović je s njom komunicirao samo putem fotografije; međutim, njegova ga je intuicija uvjeravala da je ona savršen spoj. Vjerujući svojim instinktima, produžio je do Skadra.
Profesor razmišlja: “Iako se priča odvija u 21. stoljeću, ona uključuje aspekte tradicije. Prepoznao sam prisutnost njezinih sestara, koje su desetljeće bile sastavni dio obitelji i bile su zaista izvanredne. Postigli smo dogovor, nakon čega sam nastavio u Skadar. Tijekom njihovog prvog susreta, on je prepoznao svoju čežnju da s njom podijeli svoj život, a Vjolca je odgovorila u Usprkos njihovoj nepoznanici u tom trenutku, od početka je sve bilo usklađeno, a moja intuicija me je dovela do tog zaključka, koji se pokazao točnim”, tvrdi Milinko.
Ne znajući da bi mu ta Albanka pružila neizmjernu sreću. Po njegovom dolasku u Ivanjicu, ubrzo su obilježili veličanstvenu svadbu, a nakon četiri godine suživota dobili su kćerkicu Irenu, koja je postala središte njihovih života i, kako navode, učvrstila njihovu ljubav.
DOPUNSKI TEKST;
Jaja zauzimaju značajno mjesto među najkonzumiranijim i najhranjivijim namirnicama u svijetu. Služeći kao prilagodljive komponente u mnoštvu jela od doručka do večere, dolaze u nekoliko varijanti, uključujući one od pilića, prepelica i gusaka. Kao izvor hrane bogat hranjivim tvarima, jaja obiluju visokokvalitetnim proteinima, esencijalnim aminokiselinama i nizom vitamina kao što su B12, D i A, zajedno s vitalnim mineralima poput selena i kolina. Žumanjak je posebno bogat korisnim masnoćama i hranjivim tvarima, dok bjelanjak sadrži većinu proteina.
U kulinarstvu, jaja pokazuju nevjerojatnu svestranost. Mogu se pripremati različitim metodama, kao što su kuhanje, prženje, pečenje ili integriranjem u jela poput omleta, quicheva i fritaja. Osim toga, jaja djeluju kao vezivno sredstvo u brojnim pekarskim proizvodima, juhama i umacima. Konzumacija jaja ima nekoliko zdravstvenih prednosti. Njihov visok sadržaj proteina pomaže u razvoju i održavanju mišićne mase. Štoviše, jaja podržavaju zdravlje očiju opskrbom luteinom i zeaksantinom, koji igraju zaštitnu ulogu protiv makularne degeneracije.
Nadalje, konzumacija jaja može pojačati osjećaj sitosti i tako pomoći u regulaciji tjelesne težine. Primarna uloga kokoši je da služe kao proizvođači jaja. Ove se ptice mogu uzgajati u komercijalnim poljoprivrednim okruženjima iu privatnim dvorištima, s različitim pasminama koje pokazuju razlike u boji jaja, stopi proizvodnje i idealnim uvjetima rasta. Ovisno o specifičnoj pasmini kokoši, jaja se mogu naći u nijansama bijele, smeđe ili čak plave.
Jaja služe kao vrlo hranjiv i prilagodljiv izvor hrane koji može poboljšati nečiji prehrambeni unos. Njihova široka kulinarska primjena, uz brojne zdravstvene prednosti, postavljaju ih kao važan element zaokružene prehrane. Bilo da se u njima uživa kao glavno jelo ili kao prilog, jaja predstavljaju pravi izvor snage i okusa.
