Gubitak voljene osobe jedna je od najvećih ljudskih tuga. Sahrane često postaju mjesto posljednjeg oproštaja, gdje se tuga, ljubav i zahvalnost spajaju u tišini, suzama, a ponekad i poljupcu.
Dodir usana na hladnom čelu više je od izraza tuge; to je trenutak intimnosti, posljednji dodir s obitelji i stupovima života. Ali novo mišljenje izaziva pomutnju na internetu – ne zbog nedostatka empatije, već zbog potencijalnog sukoba između znanosti i emocija.
Victor Ivanovich, moldavski liječnik s milijunima pratitelja na TikToku, izazvao je val komentara tvrdnjom da ljubljenje pokojnika može biti štetno za zdravlje. Objašnjava da samo nekoliko sati nakon smrti tijelo počinje oslobađati bakterije koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme živima, od respiratornih i srčanih problema do trajnog gubitka njuha. Upozorava da je taj rizik posebno izražen za vrućina kada tijelo nije pravilno rashlađeno. Smatra da ako se netko odluči na fizički oproštaj, to treba učiniti samo ako se tijelo drži u kontroliranom okruženju s niskom temperaturom, poput profesionalne mrtvačnice.
Njegova je izjava privukla široku pozornost — i, obrnuto, veliku reakciju. Neki, posebno roditelji male djece i onih s oslabljenim imunološkim sustavom, izrazili su strah u svojim komentarima, dok su drugi, svladani tugom, izrazili nesposobnost odreći se ovog posljednjeg iskaza ljubavi. “Ništa me ne može spriječiti da posljednji put poljubim svoju majku”, napisao je jedan korisnik, dok su drugi tvrdili da takva bliskost dolazi iz srca, ne bi bila opasna. Domaći mediji poput Guangming Dailyja također dijele dilemu stručnjaka, ističući sve veći jaz između osobnih uvjerenja i upozorenja društvenih mreža.
- Međutim, nije prošlo dugo prije nego što su glasovi počeli preispitivati Ivanovićeve tvrdnje. Dr. Stuart Fisher, američki internist s desetljećima iskustva, primijetio je da ljudski imunološki sustav može lako eliminirati bakterije koje rastu nakon smrti, osobito u slučajevima prirodnih uzroka. Dr. Fisher je rekao da se u svojoj karijeri nikada nije susreo sa slučajem infekcije od kontakta s ostacima preminule osobe. Napomenuo je da bi, da takav rizik postoji, Svjetska zdravstvena organizacija davno izdala jasno upozorenje, a slučajevi bi bili zabilježeni odmah nakon ukopa – no, prema njegovim riječima, to se nikada nije dogodilo.
Ovo stajalište podupire i Svjetska zdravstvena organizacija, koja već godinama u priopćenjima dosljedno ističe da još uvijek ne predstavlja značajan zdravstveni rizik osim ako uzrok smrti nije visoko zarazna bolest poput kolere ili ebole. Oni navode da u većini slučajeva uzročnici brzo umiru, pogotovo ako je tijelo pravilno pripremljeno. Institut za javno zdravstvo Srbije potvrdio je to više puta, navodeći da se posmrtni ostaci obično čuvaju u sterilnom i sigurnom okruženju, te da pogrebnici prolaze specijaliziranu obuku kako bi se svi mogući rizici sveli na minimum.
Neki europski i američki novinari pokušali su provjeriti ima li preminuli valjanu liječničku dozvolu, ali bezuspješno. Ta je činjenica dodatno potaknula skepticizam prema tvrdnjama moldavskog liječnika. Unatoč njegovom velikom broju sljedbenika, stručnjaci su izrazili rezervu prema njegovim tvrdnjama, navodeći da popularnost na internetu nije nužno jednaka profesionalizmu. Sajt Danas.rs je u tekstu o dezinformacijama na društvenim mrežama ukazao na ovaj slučaj i opasnost koju senzacionalizam predstavlja za nauku, posebno u vremenu kada su ljudi podložni infekcijama i rado veruju svakome ko govori o smrti.
Međutim, dr. Fischer ne poriče da se kontakt s preminulim osobama ne preporučuje u određenim okolnostima — osobito kada postoji jak razlog za sumnju da preminuli ima zaraznu bolest. Međutim, u modernom društvu gotovo svi pogrebi prolaze kroz postupke kao što su dezinfekcija, konzerviranje i hlađenje, koji uvelike smanjuju čak i najmanji rizik. Ako se pravilno postupa s tijelom, ljubljenje pokojnika nije medicinski zabranjeno. Ako ljubljenje može pomoći ljudima da prevladaju tugu i donijeti emocionalnu utjehu, stručnjaci ne vide razloga za njegovu zabranu.
