Dino Merlin, jedna od najslavnijih i najvećih muzičkih zvijezda naših prostora i bosanskohercegovački kantautor, godinama je skrivao istinu iza svoje uspješnice “Beograd” i konačno je odlučio da je vrijeme da otkrije autora pjesme…
“Beograd” se često pogrešno povezuje s Dinom Merlinom, vrlo cijenjenim kantautorom s prostora bivše Jugoslavije. Iako su je mnogi godinama pripisivali dirljivoj autorici i pjevačici pjesme, ova nepotvrđena tvrdnja otkriva potpuno neočekivani kontekst njezina nastanka. Snažna poruka pjesme i povezanost s glavnim gradom Srbije doveli su do raširenog uvjerenja da je to neslužbena himna Beograda, što je simbolična konotacija pogoršana nesporazumima o njezinu podrijetlu.
“Beograd” je doista nastao početkom 1991., ali ne u Beogradu, niti pod Merlinovim umjetničkim imenom. Pjesma je nastala u St. Gallenu u Švicarskoj na inicijativu tadašnjeg glazbenog producenta Haruna Samardžića. Samardžić je prije toga profesionalno surađivao s tada mladom pjevačicom Cecom Veličković (danas Ceca Lažnatović). Samardžić je od Dine Merlina naručio nekoliko pjesama za Cecu, među kojima je i “Beograd”.
- Dino Merlin je za pjesmu komponirao tri melodije od kojih je jedna upravo spomenuta. Iako je pjesmu mogao zadržati za sebe, na kraju je odlučio da je pokloni Ceci. Ta je odluka značajno utjecala na percepciju pjesme u javnosti, jer su slušatelji postupno zaboravljali njezina skladatelja, a pjesma se povezivala s Merlinom jednostavno zato što je svojim stilom i teksturom vrlo podsjećala na njegov kreativni rukopis.
Zanimljivo je da se od tada proširila legenda da je Dino Merlin pjesmu skladao iz osobne pobude, iskazujući posebnu naklonost prema Beogradu, te da ju je on prvi izveo. Međutim, godinama kasnije, sam Merlin odlučio je otkriti tu prošlost, izjavivši da iako je napisao pjesmu, nikada je nije izvodio, niti je ona dio njegovog opusa.
Merlin se osvrnuo i na vezu s Cecom Ražnatović. Dok javnost često traži skrivene motive i sukobe među slavnim osobama, Merlin je u više navrata isticao kako izbjegava uplitanje u osobne odnose i kontroverze povezane s drugim umjetnicima. Smatra da glazbeno stvaralaštvo treba nadilaziti osobnu ili političku interpretaciju te da je njegova uloga stvarati, a ne suditi ili komentirati.
Iako napisana u specifičnom kontekstu, pjesma je stekla široku popularnost zbog svoje prekrasne melodije i teksta. Smatra se slavom gradu, jer utjelovljuje duh Beograda — njegovu snagu, emocije, složenost i jedinstvenu energiju. Upravo ta univerzalna povezanost s gradom čini pjesmu tako snažnom i bezvremenskom.
Zanimljivo, generacije su odrasle u uvjerenju da je pjesmu napisao Merlin, a malo tko zna kontekst iza njezina nastanka. Ovo pokazuje snagu umjetnosti – kada melodija i tekst dotaknu srce, identitet izvođača ponekad postaje sekundaran. U tom smislu, “Beograd” nadilazi okvire svog autora i postaje dio kolektivne emocije.
- U konačnici, cijela priča pjesme pokazuje snažnu ulogu koju percepcija i kolektivno pamćenje imaju u oblikovanju istine. Iako se pjesma godinama krivo pripisivala Merlinu, ta istina ne umanjuje njenu umjetničku vrijednost. Naprotiv, dodatno pojačava poštovanje prema djelu Dine Merlina koji je, unatoč odsustvu s pozornice pjesme, ostavio neizbrisiv trag u djelu.
“Beograd” ostaje snažno i emotivno djelo koje u svojim slušateljima živi ne samo kao pjesma, već i kao simbol pripadnosti, nostalgije i ljubavi prema posebnom gradu.
