Autoimune bolesti spadaju među najalarmantnija stanja, jer uključuju imunološki sustav tijela koji se okreće protiv samoga sebe. Tipično, imunološki sustav služi da nas zaštiti od bolesti i održi naše zdravlje; međutim, postaje opasno kada djeluje nekontrolirano. U ovoj raspravi otkrit ćemo početne simptome povezane s ovim bolestima.
U ostatku današnjeg članka raspravljat ćemo o rastućoj prevalenciji autoimunih bolesti u svijetu. Kada osoba pati od jednog od ovih stanja, to predstavlja znatan rizik, a proces liječenja često je dugotrajan.
Na očuvanje našeg zdravlja značajno utječe naš imunološki sustav čija je osnovna funkcija zaštita. Autoimune bolesti nastaju kada imunološki sustav pogrešno prepozna komponente našeg tijela kao strane napadače. Kao reakcija na te opažene prijetnje, imunološki sustav mobilizira niz stanica za borbu protiv bakterija i virusa, čime štiti našu obranu.
Istraživanja pokazuju da se autoimuni poremećaji nalaze među deset vodećih uzroka smrtnosti žena u svim dobnim skupinama do 64 godine. Iako postoji više od 80 različitih autoimunih bolesti, ta se stanja često javljaju s usporedivim simptomima.
- Rano prepoznavanje znakova je od presudne važnosti, jer pravovremena identifikacija može značajno poboljšati kvalitetu vašeg života, a istovremeno smanjiti ozbiljnost i učestalost komplikacija. Simptomi uključujući smanjenu koncentraciju, mentalnu dezorijentiranost i jake glavobolje mogu upućivati na probleme s vašim imunološkim sustavom, zbog čega je potrebna konzultacija sa zdravstvenim djelatnikom.
Iako nedovoljno sna i stres mogu biti izvori ovih simptoma, oni također mogu upućivati na moguće poremećaje imunološkog sustava poput anemije ili lupusa. Prisutnost stalnih glavobolja i kognitivnih poteškoća može uvelike utjecati na opće zdravlje pojedinca.
Problemi s kožom mogu biti jako zabrinjavajući, osobito kada se pojave stanja poput akni, ekcema, psorijaze, dermatitisa i crvenila lica u obliku leptira. Manifestacija ovih simptoma može ukazivati na postojanje autoimunih poremećaja, poput sklerodermije, hemolitičke anemije i psorijaze, osobito kada se tradicionalni tretmani pokažu neučinkovitima.
Što se tiče alergijske astme, iako odnos između astme i autoimunih poremećaja ostaje dvosmislen, mnoštvo studija pokazuje da autoimuna komponenta može biti uključena u ovu respiratornu bolest. Nije neuobičajeno osjetiti umor ili smanjenu razinu energije. Umor i smanjena energija primarni su znakovi povezani s gotovo svim autoimunim poremećajima.
Može se primijetiti izrazito povećanje energije potrebne za obavljanje dnevnih aktivnosti ili se može probuditi s osjećajem umora. Popratni simptomi mogu se sastojati od nelagode u mišićima, slabosti i ukočenosti. Posljedično, obavljanje jednostavnih zadataka, kao što je penjanje stepenicama ili podizanje teških predmeta, može se pokazati teškim.
Ovi čimbenici mogu ukazivati na prisutnost autoimunih poremećaja, uključujući autoimuni hepatitis, Hashimotov sindrom, psorijazu i reumatoidni artritis. Simptomi kao što su grčevi u želucu, plinovi, nadutost, proljev i zatvor mogu dovesti do značajnih poremećaja u probavnom sustavu.
Autoimuna stanja, uključujući celijakiju, ulcerozni kolitis i poremećaje štitnjače, mogu uzrokovati probavne probleme, signalizirajući mogući zdravstveni problem. Specifične autoimune bolesti koje utječu na štitnjaču mogu rezultirati fluktuacijama težine, bilo kroz nenamjerno povećanje ili gubitak težine. Osim toga, pojedinci mogu osjetiti utrnulost i trnce u ekstremitetima, osobito u rukama i nogama.
Neophodno je prepoznati ponavljajuće osjećaje peckanja i bockanja, jer njihovo zanemarivanje može dovesti do ozbiljnih posljedica. Ako se ovi simptomi pojave više puta unutar jednog tjedna, popraćeni dodatnim vidljivim znakovima, mogu upućivati na ozbiljniji temeljni problem.
Kada imunološki sustav cilja na folikule dlake, može doći do gubitka kose, dok upala vlasišta može spriječiti rast kose na različitim dijelovima tijela. Osim toga, manje povišena temperatura je simptom koji često ostaje nezapažen, osobito kada se manifestira bez ikakvih drugih popratnih pokazatelja.
Unatoč tome, ovaj određeni simptom predstavlja znatnu poteškoću u liječenju zbog moguće povezanosti s nizom stanja, poput autoimunih poremećaja. Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, nema razloga za brigu.
Ključno je priznati mogućnost alternativnih tumačenja ovih indikacija; no preporuča se potražiti savjet liječnika kao mjeru opreza. Oprez je uvijek razborit. Pravovremeno prepoznavanje i intervencija mogu značajno poboljšati kvalitetu života i smanjiti vjerojatnost komplikacija.
