Podrazumijeva se da su naše prehrambene navike usko povezane s našim cjelokupnim zdravljem i da izbor obroka treba biti bogat voćem i povrćem. Danas ćemo razgovarati o dinji, voću koje je trenutno u sezoni.
Zeljasta biljka poznata kao dinja botanički je klasificirana kao povrće jer pripada obitelji Cucurbitaceae. Ipak, zbog njegove slatkoće mnogi ga smatraju voćem. Ovu biljku nazivaju raznim nazivima, kao što su dina, dinja, pekun, pipin i pepun. Porijeklom iz Azije i Afrike, vjeruje se da je dinja unesena u druge dijelove svijeta prije nekoliko tisućljeća. U njemu su uživali kao međuobrok još stari Egipćani, a kasnije su ga voljeli Grci i Rimljani. Francuska je bila prva zemlja koja je krenula s njegovim intenzivnim uzgojem prije otprilike 300 godina.
Iako se u kulinarstvu obično smatraju voćem, plodovi dinje služe kao izvrstan temelj za kompot, džem ili marmeladu. Često se dodaju u voćne salate, a mogu se pretvoriti u salsu ili umak od dinje, nadopunjujući ribu i piletinu na žaru u egzotičnijim receptima. U Indiji se pikantni curry s dinjom priprema kao prilog uz meso, a male dinje često se koriste za izradu osvježavajućeg napitka tijekom ljetnih mjeseci.
Sve u svemu, dinja se može pohvaliti značajnom koncentracijom hranjivih tvari; porcija od 150 grama sadrži samo 53 kalorije, 0,3 grama masti, 13 grama ugljikohidrata i 1,4 grama vlakana.
Nadalje, nudi približno 30% dnevnih potreba za vitaminom A i do 78% dnevnih potreba za vitaminom C. Određene biljne vrste u Kaliforniji mogu doseći koncentraciju od 100% dnevnih potreba za tim vitaminima. Osim toga, sadrži antioksidanse, kolin, zeaksantin i beta-karoten, koji igraju značajnu ulogu u promicanju zdravlja jer pomažu u prevenciji bolesti, uključujući prehlade i teža stanja poput raka. S obzirom na to da joj značajan dio sastava čine voda i dinja, služi kao odličan izvor hidratacije tijekom toplih ljetnih mjeseci.
Značajno je da sjemenke nisu samo jestive, već i obiluju proteinima, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, posebno u obliku alfa-linolenske kiseline. Ljekovita svojstva dinje su značajna; pojedinci koji redovito konzumiraju dinju mogu očekivati razne zdravstvene prednosti. Dinja doprinosi regulaciji krvnog tlaka, jer je bogata vlaknima, kalijem, vitaminom C i kolinom, a svi oni pozitivno utječu na zdravlje srca.
Kalij pomaže u održavanju razine natrija u tijelu, čime se snižava krvni tlak i podržava ravnoteža vode, kao i pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Adekvatan unos kalija povezan je sa smanjenim rizikom od srčanog udara, propadanja mišića, osteoporoze i razvoja bubrežnih kamenaca, a također smanjuje šanse za razvoj astme.
Osobe koje imaju veći unos beta-karotena i vitamina C imaju smanjenu vjerojatnost razvoja astme. Osim toga, drugo voće karakterizirano narančastim i žutim nijansama, poput mrkve i bundeve, također je bogato beta-karotenom.
- Zeaksantin, koji se oslobađa iz stanica dinje, apsorbira se u mrežnicu, pružajući zaštitu od ultraljubičastog svjetla i time podržavajući zdravlje očiju. Sinergistički učinci beta-karotena, vitamina A, luteina i zeaksantina doprinose prevenciji starosne makularne degeneracije, glaukoma i raznih drugih očnih bolesti koje prevladavaju kod starijih osoba. Nadalje, dinja je lako probavljiva, poboljšava apsorpciju hranjivih tvari, što je čini korisnom za konzumaciju na prazan želudac.
Visok sadržaj vode i vlakana u dinji ubrzava probavu, pomaže u prevenciji zatvora i olakšava izbacivanje toksina iz tijela. Dodatno, doprinosi smanjenju upale. Dinja sadrži kolin, spoj koji ublažava kronične upale u tijelu i podržava poboljšanje pamćenja, kao i zdravlje staničnih membrana.
Antioksidansi koji se nalaze u dinji učinkoviti su u ublažavanju stresa povezanog s oksidativnim oštećenjima, a također mogu pomoći u sprječavanju nastanka metaboličkog sindroma, dijabetesa i pretilosti. Nadalje, dinja hrani kožu i kosu, jer obiluje vitaminom A, koji igra ključnu ulogu u sintezi sebuma, prirodnog ulja koje vlaži kosu i kožu.
Vitamin C potiče proizvodnju kolagena, čime se povećava čvrstoća i elastičnost kože, smanjuju vidljivost bora i usporavaju proces starenja. Osim svojih nutritivnih prednosti, dinja služi kao učinkovita maska za lice ili prirodni regenerator za kosu. Terapeutska svojstva sjemenki dinje i čaja vrijedna su pažnje. Konkretno, sjemenke dinje nude značajne prednosti za osobe s problemima s bubrezima zbog svojih svojstava hlađenja. U Indiji se ove sjemenke često dodaju u napitke poput lassija ili se koriste u raznim desertima.
Čaj od cvijeta dinje tradicionalno se koristi kao prirodni lijek protiv kašlja i raznih respiratornih bolesti. Osim što je osvježavajuća ljetna poslastica, dinja je moćan saveznik zdravlja. Redovitim uključivanjem ovog voća u svoju prehranu, ne samo da promičete zdravlje kože, već i jačate svoj imunološki sustav, čime dopuštate svom tijelu da ima koristi od najpovoljnijih ponuda prirode.
