U današnjem članku vam donosimo koje su to preporuke za sigurno kupanje tijekom toplih ljetnih dana, zajedno s nekoliko strategija kako bi vaš dugo očekivani odmor protekao bez problema.

Ljetna toplina sama po sebi privlači pojedince u vodene površine — bilo da se radi o oceanu, rijeci ili jezeru — gdje plivanje služi kao izvor užitka, opuštanja i koristi za zdravlje. Ipak, bitno je prepoznati potencijalne opasnosti koje prate aktivnosti na vodi, posebice za djecu i starije osobe. Dok plivanje nudi značajne prednosti i za fizičko i za mentalno blagostanje, uključivanje mjere opreza može ga pretvoriti u potpuno siguran pothvat.
Slučajno utapanje jedan je od vodećih uzroka nenamjernih smrtnih slučajeva na globalnoj razini, a posebno su osjetljiva djeca u dobi od 1 do 9 godina. Kako je izvijestio Eurostat, Hrvatska je uvrštena među deset europskih zemalja s najvećom učestalošću smrtnih slučajeva uslijed slučajnog utapanja, naglašavajući kritičnu važnost podizanja svijesti i obrazovnih inicijativa.
Neophodno je da se djeca dosljedno izravno prate.
Nesreće se mogu dogoditi u samo nekoliko sekundi, čak iu najplićim dijelovima obale, dječjem bazenu ili kadi. Neophodno je da dijete nikada ne ostane bez nadzora u blizini vode, čak ni na trenutak. Odgovornost odraslih je u ovakvim situacijama ključna. Trenutak nemara može razigrano iskustvo brzo pretvoriti u tragičan događaj.
2. Poučavanje o sigurnosnim načelima od najranije dobi.
Neophodno je da djeca steknu temeljna pravila ponašanja u vodenom okruženju: – uvijek tražite dopuštenje odrasle osobe prije ulaska u vodu, – suzdržite se od skakanja na glavu u nepoznata mjesta, – izbjegavajte plivanje samo i ne zadržavajte dah pod vodom dulje vrijeme. Roditeljima se savjetuje da ograniče trajanje aktivnosti u vodi, osobito nakon obroka, te da promoviraju kratke intervale za odmor.
3. Životi se mogu sačuvati korištenjem fizičkih prepreka.
Oko bazena potrebno je postaviti ograde, a bunare, rezervoare i kante s vodom osigurati odgovarajućim poklopcima. Nakon upotrebe, dječje bazene treba isprazniti i pohraniti izvan dohvata male djece, jer čak i plitka voda predstavlja značajan rizik od opasnosti.
4. Stjecanje vještine plivanja – najučinkovitiji oblik prevencije.
Djeca koja imaju sposobnost plivanja suočena su sa značajno smanjenim rizikom od utapanja, s procjenama koje sugeriraju 88% manju vjerojatnost. Ipak, to ne jamči apsolutnu sigurnost; čak i vješti plivači zahtijevaju nadzor. Za odrasle osobe koje nemaju plivačke vještine, savjetuje se da se suzdrže od duboke vode i nastave s podukom plivanja.
5. Korištenje sigurnosne opreme.
Djeca koja ne znaju plivati trebaju obući prsluke za spašavanje koji odgovaraju njihovoj dobi i težini. Za razliku od prsluka za spašavanje, rukavice i pojasevi ne nude jednak stupanj sigurnosti jer mogu skliznuti, ispuhati se ili se prevrnuti. Neophodno je da svi pojedinci, uključujući djecu i odrasle, nose prsluke za spašavanje tijekom plovidbe.
6. Potreban je dodatni oprez pri radu s rijekama i jezerima.
Za razliku od oceana, voda u jezerima i rijekama često može biti neprozirna, karakterizirana nepravilnim dnom, snažnim strujama i nepredvidivim vrtlozima. Ulazak u vodu nesigurne dubine predstavlja opasnost od ozbiljnih ozljeda. Stoga plivanje treba biti ograničeno na određena, pregledana područja.
7. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti moraju obvezno potražiti savjet liječnika.
Osobe sa srčanim oboljenjima, dijabetesom i epilepsijom trebaju biti posebno oprezne. Određeni lijekovi mogu uzrokovati nuspojave kada su izloženi sunčevoj svjetlosti i vodi, čime se povećava rizik od nesvjestice i nezgoda. Najvažnije je da je imperativ izbjegavati ulazak u vodu bez pratnje.
8. Kombinacija alkohola i vode predstavlja opasan rizik.
Konzumacija alkohola značajno smanjuje vrijeme ravnoteže, prosudbe i reakcije, čime se višestruko povećava vjerojatnost utapanja. Značajan dio incidenata utapanja uključuje osobe pod utjecajem alkohola, što dovodi do jednostavnog zaključka: alkohol i plivanje su nespojivi.
9. Sposobnost pružanja prve pomoći ima potencijal za očuvanje života.
U slučaju da jedinka potone i nestane ispod površine vode, nužno je reagirati bez odgađanja, ali s oprezom. Čin spašavanja predstavlja inherentne rizike, čak i za one sa znatnim plivačkim iskustvom. Preporučljivo je koristiti dodatne alate, poput daske, užeta ili pojasa. Ako se osoba uspješno izvuče iz vode, ključno je odmah započeti s oživljavanjem i nastaviti do dolaska profesionalne hitne pomoći.