Većina ljudi nakon jela voli malo leći da se kako narodski kaže “slegne”. Međutim , mnogi ne znaju da je ovakvo ponašanje veoma štetno za naše zdravlje. Nastavite čitati članak do kraja kako biste otkrili razloge zašto to treba izbjegavati.
Jeste li ikada iskusili takav umor nakon obilnog obroka da ste odmah htjeli zavaliti se i odmoriti se? Prema dr. Michału Wrzoseku, dijetetičaru, ovo je jedan od najmanje preporučljivih odgovora nakon obroka. Na svom Instagram profilu, dr. Wrzosek upozorava da “odmaranje” nakon jela može dovesti do znatnih probavnih problema i negativno utjecati na zdravlje. Osjećaj umora i pospanosti koji često prati obilan obrok često navodi pojedince da se opuste na kauču ili prilegnu.
Dr. Wrzosek, međutim, upozorava da je upravo ovaj pristup najmanje preporučljiva radnja. Ležanje odmah nakon obroka može pogoršati žgaravicu i probavne smetnje. Veću zabrinutost izaziva vjerojatnost padanja u san, što može poremetiti noćni odmor i rezultirati nesanicom. Umjesto toga, preporučljivo je sudjelovati u laganim aktivnostima, poput pospremanja, pranja suđa ili kratke šetnje.
Kratko razdoblje hodanja nakon obroka može doprinijeti smanjenju razine šećera u krvi, borbi protiv pospanosti i poboljšanju probave. Iako to nekim pojedincima možda nije poznato, studije su pokazale da sudjelovanje u laganoj tjelesnoj aktivnosti nakon obroka pruža brojne prednosti. Nakon obilnog obroka, tijelo izdvaja znatnu količinu energije za probavni proces, što često rezultira osjećajem umora.
Ležanje odmah nakon obroka može zakomplicirati probavni proces i rezultirati refluksom, pri čemu se sadržaj želuca penje u jednjak, što dovodi do neugodne žgaravice. Nasuprot tome, održavanje uspravnog položaja, primjerice tijekom hodanja, olakšava probavu i smanjuje vjerojatnost probavnih smetnji. Hodanje pospješuje metabolizam, pomaže u snižavanju razine šećera u krvi i potiče rad crijeva, čime se poboljšava probava i ublažava umor nakon obroka.
Ako često patite od žgaravice unatoč prilagodbama prehrane, možda se suočavate s gastroezofagealnom refluksnom bolešću. Ovo se stanje manifestira raznim simptomima, uključujući žgaravicu, vraćanje želučanog sadržaja u grlo ili usta, poteškoće s gutanjem, bol u prsima, kašalj i promuklost.
Uloga prehrane ključna je u ublažavanju simptoma refluksa. Kako bi se postiglo značajno olakšanje, preporučljivo je izbjegavati namirnice koje izazivaju simptome, kao što su čokolada, kava te začinjene ili masne namirnice, a dati prednost manjim, češćim obrocima. Osim toga, bitno je suzdržati se od jela najmanje 2-3 sata prije spavanja i odabrati laganiju, mekšu hranu koja olakšava probavu. Osobe koje pate od refluksa trebale bi naglasiti konzumaciju povrća (isključujući luk i rajčice), nemasnih proteina, cjelovitih žitarica i zdravih masnoća, dok bi se klonile gaziranih pića i alkohola. Važno je prepoznati da mnoge uobičajene prakse nakon obroka, koje se često smatraju bezopasnima, mogu značajno utjecati na naše probavno zdravlje.
- Odmaranje odmah nakon obroka ne samo da povećava šanse za pojavu žgaravice, već također može poremetiti probavni proces. Kada zauzmemo ležeći položaj, naš se želudac mora boriti sa silom gravitacije kako bi učinkovito razgradio hranu, što komplicira probavu i može rezultirati refluksom kiseline u jednjak. Ovo stanje dovodi do nelagode i, ako je uporno, može oštetiti jednjak, potencijalno rezultirajući ozbiljnijim zdravstvenim problemima. Obrazloženje za šetnju nakon obroka, čak i onu kratku, jest da takvo kretanje stimulira probavne mišiće.
Time se ubrzava proces probave hrane i asimilacije hranjivih tvari. Studije pokazuju da kratka šetnja od 10 minuta nakon obroka može smanjiti razinu šećera u krvi, što je posebno korisno za pojedince koji se suočavaju s izazovima u regulaciji glukoze, poput onih s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom. Nadalje, emocionalni čimbenici povezani su s prejedanjem i štetnim navikama nakon jela.
Stres, dosada ili uobičajeni obrasci često dovode do prejedanja, što rezultira osjećajem umora i tromosti koji tjera pojedince na odmor ili drijemanje. Ovaj ciklus koji se ponavlja može u konačnici pridonijeti debljanju, poremećajima spavanja i trajnim probavnim problemima. Stoga usvajanje novih, zdravijih navika, poput kratkih šetnji nakon obroka, može poboljšati ne samo zdravlje probavnog sustava, već i opću dobrobit i razinu energije. Osim toga, bitno je priznati da ležanje nakon jela nije jedini čimbenik koji može pogoršati probavne probleme.
Konzumiranje obilnih obroka, osobito tijekom večeri, može rezultirati problemima poput žgaravice i refluksa. Kako bi se smanjila vjerojatnost probavnih smetnji, preporuča se unos manjih obroka raspoređenih tijekom dana, čime se izbjegava preopterećenje probavnog sustava. Bitno je voditi računa o našim obrascima prehrane i ponašanju nakon obroka jer čak i manje promjene mogu uvelike utjecati na naše dugoročno zdravlje.
Smatrajte probavu temeljnim aspektom općeg blagostanja; hrana koju unosimo i način na koji se brinemo za svoje tijelo nakon obroka mogu značajno utjecati na našu vitalnost, zdravlje i spremnost da se uhvatimo u koštac s izazovima dana.
