Kako starimo , i naš mozak stari , pa sam tim je podložan raznim stanjima. Mozak radi 24h na dan , nema pauzu , nema odmor, zbog toga je jako bitno da brinemo o njemu dok smo još mladi , jer ćemo onda u starosti imati zdrav i bistar mozak.
Sve veći broj pojedinaca je pogođen Alzheimerovom bolešću i demencijom, čineći ta stanja sedmim vodećim uzrokom smrti u svijetu.
Demencija može proizaći iz raznih utjecaja, kao što su genetske predispozicije i čimbenici okoliša, ali također može proizaći iz specifičnih životnih izbora i općih zdravstvenih stanja. Međutim, čak i skromne prilagodbe nečijeg životnog stila mogu se pokazati korisnima, kao što je primijetila Jessica Caldwell, ravnateljica Centra za prevenciju kretanja kod žena s Alzheimerovom bolešću na klinici Cleveland.
“S vremenom, čak i male prilagodbe mogu donijeti značajne prednosti za vaš mozak kako starite”, rekla je. “Uspostava zdravih navika uvijek je moguća, a pojedinci s blagim kognitivnim oštećenjem ili demencijom također mogu imati koristi od usvajanja praksi koje su zdrave za mozak.
Neurolozi i medicinski stručnjaci navode ponašanja koja treba izbjegavati kako bi se održalo optimalno zdravlje mozga.
Klone se prehrane koja se sastoji isključivo od prerađene hrane.
Za mnoge pojedince dosljedno konzumiranje samo hranjivih obroka nije ni financijski izvedivo ni fizički praktično. Brza hrana nudi praktičnost, pristupačnost i brzinu. Međutim, kada je riječ o zdravlju mozga, oslanjanje isključivo na prerađenu hranu u konačnici potkopava vaše kognitivno blagostanje.
Caldwell je za HuffPost primijetio da dosljedna dijeta brze hrane smanjuje vjerojatnost uključivanja hrane zdrave za mozak poput lisnatog povrća, ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, bobičastog voća i orašastih plodova u nečiju tipičnu prehranu.
Na primjer, vjeruje se da povećane koncentracije omega-3 masnih kiselina u mozgu poboljšavaju komunikaciju između moždanih stanica i drugih stanica u cijelom tijelu, proces koji Društvo za Alzheimerovu bolest smatra ključnim za optimalno funkcioniranje mozga.
- Nadalje, neuroznanstvenica Friederika Fabricius tvrdi da prehrana kojoj nedostaju opcije bogate hranjivim tvarima, uključujući fermentiranu hranu poput jogurta ili kefira, može dovesti do kognitivnih problema.
“Prema njezinim riječima, prerađena hrana pridonosi mikro-upali u mozgu, stanju koje je povezano s raznim problemima i skraćenim životnim vijekom.” Istaknula je kako mikrobiom utječe na rad mozga, te ustvrdila da je svakodnevna konzumacija fermentirane hrane pouzdana metoda za značajno poboljšanje zdravlja mozga. Nadalje, primijetila je da se većina naših neurotransmitera stvara u crijevima.
Dobrobiti tjelesne aktivnosti su raširene, pa ne čudi da takvo kretanje pridonosi i očuvanju kognitivnog zdravlja.
Dr. Randall Wright, neurolog i medicinski direktor Centra za zdravlje mozga u The Woodlands Methodist Hospital u Houstonu, usporedio je tjelovježbu s “Bluetoothom za mozak”, sugerirajući da ona poboljšava našu sposobnost stvaranja poboljšanih veza.
Rekao je za HuffPost: “To je pomalo poput Svetog grala. Svi tražimo elemente koji promiču neuroplastičnost, a vježbanje je ono što otključava potencijal mozga. Osigurati da te moždane stanice nastave napredovati i razvijati se od ključne je važnosti.
Tjelesna aktivnost poboljšava cerebralni protok krvi, smanjuje razinu stresa, smanjuje upalu i, kao što je ranije utvrđeno, podržava dobrobit kardiovaskularnog sustava. Zajedno, ovi čimbenici doprinose jačem mentalnom stanju.
Epidemija usamljenosti predstavlja značajan rizik za naše društveno blagostanje i fizičko zdravlje.
Fabrizio je primijetio da ljudi s jakim društvenim vezama imaju tendenciju da žive, u prosjeku, osam godina duže, što je korist usporediva sa štetnim učincima pušenja dvije kutije cigareta dnevno.
Društvena izolacija, koju karakterizira povlačenje iz društvenih angažmana kao što je zapošljavanje, može negativno utjecati na kognitivnu funkciju.
Dr. Zaldi Tan, ravnatelj John Goldrich centra za Alzheimerovu bolest i poremećaje pamćenja u Cedars-Sinaiu u Kaliforniji, rekao je: “Naše interakcije uključuju značajnu količinu obrade. Kada se ta obrada ne dogodi, živčani putovi ostaju neiskorišteni, što dovodi do njihovog ponovnog povezivanja ili pogoršanja, što može ubrzati kognitivnu obradu.
Izostanak takve stimulacije može dovesti do smanjene tjelesne aktivnosti i povećane depresije, a oboje je povezano s demencijom.
Dovoljno sna ne samo da poboljšava kognitivnu jasnoću i povećava razinu energije, već se također pokazalo da podržava normalne funkcije obrade mozga.
“Wright je rekao da smo prije dvanaest godina dobili uvid u glimfatski sustav, koji se može opisati kao mehanizam za odlaganje otpada u mozgu. Tijekom sna, ovaj sustav postaje vrlo aktivan, olakšavajući uklanjanje otpada; učinkovito eliminira nakupine povezane sa stanjima kao što su Alzheimerova bolest i demencija.
Nadalje, nedostatak dovoljnog sna može poremetiti druge korisne navike za zdravlje mozga koje se mogu prakticirati tijekom dana. Prema Caldwellu, “nedostatak sna može otežati uključivanje u zdravo ponašanje koje zahtijeva energiju, kao što je vježbanje, i može utjecati na naše raspoloženje i razinu stresa.
