U današnjem članku vam donosimo nekoliko zanmiljivih istraživanja stručnjaka. Naime , riječ je slavi nakon smrti domaćina .Darko Nikolić, teolog i psiholog koji se bavio o tome koji je stav crkve kada je u pitanju obilježavanje slave za pokojnikovu dušu , a pritom se osvrnuo i na nekoliko nejasnoća vezanih uz ovu temu.
Unatoč tome, određene okolnosti još uvijek mogu dovesti do zabune u vezi s odgovarajućim protokolima. Jedan takav primjer odnosi se na pitanje treba li obitelj održati gozbu u čast voljene osobe koja je preminula, osobito kada je pokojnik domaćin. Kao odgovor na razne nedoumice oko komemoracije domaćinove smrti, Darko Nikolić dao je rješenje uz dodatna saznanja vezana uz ovu temu.
Ovo pitanje utjelovljuje stalnu dilemu koja potiče raspravu i neizvjesnost. Unutar naše zajednice, mišljenja se razlikuju u pogledu prikladnosti obilježavanja prve godišnjice smrti voljene osobe; međutim, stav Crkve je nedvosmislen. Svetkovina Sveta tri kralja slavi se dosljedno i odlučno, bez obzira je li domaćin ili ukućanin umro.
Časti se s jednakim intenzitetom u razdobljima radosti i blagostanja, kao iu razdobljima tuge i žalosti. Shodno tome, očekuje se da će kućanstvo nastaviti održavati blagdan i pridržavati se tradicije povezane s proslavom krštenja. Jedina promjena odnosi se na odsutnost dragih pokojnika, ali čak ni u takvim okolnostima, ne bismo trebali očajavati; nego bismo se trebali moliti za spasenje njihovih duša i radovati se našem konačnom ponovnom susretu u Kraljevstvu nebeskom.
Obilježavanje prve obljetnice predstavlja posebne poteškoće, jer se nalazimo bez društva svojih najbližih; dakle, kako možemo zamisliti proslavu ove značajne prigode?
U ovoj cijenjenoj prigodi tradicionalno je da nasljednik, uz ostale članove obitelji ako je moguće, sudjeluje u liturgijskom sabranju u crkvi.
Na ovom skupu moli se za dobrobit i napredak obitelji, kao i sjećanje na pokojne domaćine, zazivanje njihova sjećanja i traženje spasa njihovim dušama. Nakon toga slavljenje našeg zaštitnika nastavlja se kod kuće uz slavski kolač, žito, vino i svijeću koju je svećenik prethodno blagoslovio. Svećenik čita molitve, odaje počast slavljenicima i našim precima koji su slavili i prenijeli nam važnost krštenja.
Ovo značenje je posebno istaknuto u molitvi kojom se posvećuje slavsko žito, u kojoj svećenik moli Gospodina da blagoslovi razne plodove, uključujući žito i njegove popratne darove, te da blagoslovi sve koji ih blaguju.
Ovo također djeluje kao priznanje našim pobožnim precima i rođacima koji su nam u nasljeđe ostavili čast koja proizlazi iz njihove nepokolebljive vjere. Dok ima skeptika koji osporavaju važnost pripreme slavskog kolača i kuhanja žita, naš sugovornik tvrdi da ti postupci ostaju nepromijenjeni.
- U skladu sa našom tradicijom, Sveti Sava je namerno izabrao iste simbole poštovanja koje je izabrao Gospod Isus Hristos na Tajnoj večeri, a to su hleb i vino. Nadalje, Sveti Sava je u slovenske simbole unio kuhano žito, koje predstavlja slovensko žito pripremljeno u spomen i čast dušama naših najmilijih i predaka. Zrno predstavlja novi život, jer sadrži potencijal za budući rast, a mi prepoznajemo da iz posijanog zrna nastaju novi plodovi. Dakle, i nakon odlaska domaćina, ukućani nastavljaju slaviti zaštitnika uz kruh, žito, vino i svijeće, pazeći da u tom pogledu ne bude odstupanja od tradicije.
Povijesno gledano, domaćini su uključeni u blagdanske svečanosti, dok su gosti prepoznati po svom doprinosu slavljeničkom ambijentu. Je li dopušteno da gosti sudjeluju u radosti ove inauguracijske godine? Kolektivni ugovor je neophodan za uključivanje gostiju u obiteljsko slavlje, jer je tradicija da se najmiliji okupljaju tijekom ove radosne prilike. Ovo okupljanje djeluje kao zajednica za iznošenje molitvi svecu koji se toga dana štuje. Ključno je suzdržati se od prekomjerne konzumacije alkohola i neprimjerenih rasprava, jer je takvo ponašanje neprimjereno unutar svetog okruženja, osobito kada obitelj prolazi kroz razdoblje žalosti.
Štoviše, nazočnost nazočnih nudi priliku svima da se prisjete i prepričaju drage uspomene na cijenjenog domaćina. Je li prikladno pridržavati se tradicije oblačenja crne ili tamne odjeće tijekom ove svečane gozbe, posebno na tako lijep dan? Naši običaji govore da je Sveti Sava, kao simbol slave, odabrao iste simbole kao i Gospod Isus Hristos na Tajnoj večeri – hleb i vino.
Nadalje, Sveti Sava je kuhano žito uvrstio kao slovenski amblem, simbolizirajući kuhano žito koje služi kao spomen na duše naših umrlih najmilijih. Ova žitarica označava novi život, jer sadrži potencijal za pojavu svježeg voća. Dakle, i nakon što domaćin ode, ukućani nastavljaju slaviti sveca zaštitnika kruhom, žitom, vinom i svijećama, održavajući tu tradiciju bez promjene.
Tradicionalno, domaćini su aktivni sudionici blagdanskog veselja, a dobro je poznato da gosti imaju ključnu ulogu u uljepšavanju slavljeničkog ugođaja. Smatra li se prikladnim uputiti pozive gostima da sudjeluju u veličanstvenosti ove inauguracijske godine?
U kontekstu obilježavanja značajnog obiteljskog događaja bitno je da svi članovi obitelji postignu konsenzus. Iako je tradicionalno upućivanje poziva gostima da sudjeluju u slavlju, davanje prioriteta prisutnosti drage rodbine jednako je važno.
