Da bi biljke cvjetale , poznato je da im treba sunčeva svjetlost i voda. Većina ljudi koji posjeduju vrtove , imaju dilemu da li je zalijevanje biljaka bolje uraditi ujutro , ili ipak uveče. U današnjem članku vam donosimo nekoliko korisnih informacija vezanih za vrtlarstvo , a između ostalog , riješit ćete i dilemu kada je najbolje da zaljevate svoj vrt.
Svi pojedinci koji posjeduju vrt potiču se da zalijevaju svoje biljke u skladu sa svojim običajima. Unatoč tome, stalno se postavlja pitanje je li bolje zalijevati ujutro ili navečer, osobito kada dnevne temperature padaju. Optimalno vrijeme za navodnjavanje povrća predmet je rasprava među vrtlarima. Nadalje, ima onih koji preporučuju korištenje tople vode u tu svrhu.
Ovaj upit uputili smo Miši Pušenjak, stručnjakinji za uzgoj povrća, koja sa sigurnošću tvrdi da posjeduje konačan odgovor. Dok se značajne količine oborina javljaju u svibnju, zbog čega je prekomjerno navodnjavanje nepotrebno, rastuće temperature i stalna suša potaknule su vrtlare da razmotre najučinkovitije vrijeme za zalijevanje kako bi povećali potencijal svojih biljaka.
Prema riječima Miše Pušenjaka, stručnjaka za povrtlarstvo i poljoprivredu pri Institutu za agrošumarstvo i šumarstvo u Mariboru, nema rasprave o optimalnom vremenu zalijevanja vrta. Jasno je da je bolje navodnjavanje ujutro nego navečer. Stručnjak pojašnjava da se i temperatura tla i vode (kada se čuvaju u posudi) tijekom jutarnjih sati snižavaju, čime se ublažavaju učinci na tlo i biljke.
Tvrdi da je jutarnje navodnjavanje učinkovitije, jer biljke mogu apsorbirati hranjive tvari iz tla u razdoblju između jutra i podneva, a potom ih sintetizirati u popodnevnim satima. Psenjak ističe da je ključno ne zalijevati biljke tijekom dana, čak i ako se čini da venu.
Posljedice korištenja hladne vode za navodnjavanje ili zalijevanje tijekom ovog vremena mogu biti teške, potencijalno rezultirajući opeklinama lišća ako se hladna voda nanosi tijekom toplog dana. Dodatno, Psenjak je primijetio da su biljke koje su mokre izložene povećanom riziku od razvoja bolesti i privlačenja štetnika.
U “Navodnjavanju kapanjem” Miša Pušenjak ističe prednosti navodnjavanja kapanjem u odnosu na konvencionalnu metodu korištenja kante za zalijevanje, posebice u odnosu na poticanje rasta biljaka. Kako bi se olakšala optimalna njega biljaka, bitno je voditi računa o temperaturi vode prilikom navodnjavanja tijekom noći.
Osoba koja puši naznačila je da je, ako imamo pristup hladnoj vodi iz bunara ili nekog drugog izvora, preporučljivo držati je u odgovarajućoj posudi tijekom dana, idealno bijeloj da se spriječi pregrijavanje. Ovu vodu treba staviti na hladno mjesto, zaštićeno od izravne sunčeve svjetlosti. Važno je da temperatura vode ne ostane ni prevruća ni prehladna, s optimalnim rasponom između 20 i 30 stupnjeva.
Nadalje, Pušenjak upozorava na izlaganje crijeva sunčevoj svjetlosti jer to može dovesti do pregrijavanja vode koja se nalazi u njemu. Savjetuje da budemo strpljivi i pustimo biljke da se priviknu prije nego što ih nastavimo zalijevati navečer. Dodatno, naglašava važnost suzdržavanja od preranog zalijevanja navečer, ističući da je ključno pričekati da temperature padnu ispod 30 stupnjeva.
Obično se to događa kasno navečer, otprilike između 22 i 23 sata, osobito tijekom razdoblja povišenih temperatura. Preporučljivo je suzdržati se od zalijevanja lišća plodonosnih biljaka, uključujući rajčice, paprike, patlidžane, krastavce, bundeve i tikve. Nasuprot tome, za salatu i kupus, ako je vrijeme pretjerano vruće, Pušenjak predlaže da zalijevanje lišća ujutro može poslužiti kao metoda za hlađenje biljaka.
“On savjetuje da je ključno provjeriti da kapi nisu pretjerano teške.” Kako bi se utvrdila potrebna količina vode, Pušenjak za početnike predlaže metodu: lopatom kopati i nakon navodnjavanja pratiti dubinu prodiranja vode. Ova jednostavna tehnika često otkriva značajnu količinu vode koja se gubi tijekom vrućeg vremena.
Značaj malčiranja leži u njegovoj sposobnosti da smanji isparavanje vode iz izloženog tla. Nanošenjem materijala poput slame ili trave na površinu moguće je uštedjeti čak 50% vode. Nadalje, malč služi kao zaštitni štit za biljke, štiteći ih od velikih temperaturnih promjena.
