Dijabetes, je hronična bolest povišenog šećera u krvi. U današnjem brzom načinu života sve je više ljudi koji boluju od ove podmukle bolesti , a uzrokuje je stres najčešće.Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da je sve više mlađe populacije sa dijagnosticiranom bolešću.
Osobe kojima je dijagnosticiran dijabetes itekako su svjesne ključne uloge koju pravilna prehrana igra u upravljanju njihovim zdravljem. Svaki pojedeni zalogaj može značajno utjecati na razinu šećera u krvi. Iako se voće obično smatra hranjivim izborom, ono može predstavljati poteškoće za dijabetičare ako se ne konzumira razumno. Ovaj sveobuhvatni vodič nastoji odrediti koje je voće prikladno za dijabetičare, ono koje bi trebalo jesti umjereno, a ono koje bi trebalo u potpunosti izbjegavati. Voće koje se smatra prikladnim za osobe s dijabetesom uključuje:
Jabuke se odlikuju niskom kalorijskom vrijednošću i visokim sadržajem vlakana koja pridonose regulaciji šećera u krvi. Osim toga, oni su izvor pektina, koji može poboljšati zdravlje crijeva i smanjiti vjerojatnost srčanih bolesti. Avokado, s druge strane, obiluje zdravim masnoćama koje pomažu u održavanju stabilne razine šećera u krvi. Također sadrže značajnu količinu vlakana i imaju nizak glikemijski indeks.
Borovnice obiluju antioksidansima i vlaknima, imaju nizak glikemijski indeks koji može povećati osjetljivost na inzulin. Slično tome, trešnje također imaju nizak glikemijski indeks i visok sadržaj antioksidansa koji pridonose smanjenju upale.
Grejp je poznat po svom malom broju kalorija i niskom glikemijskom indeksu, što pomaže u regulaciji tjelesne težine, iako također ima sposobnost podizanja razine šećera u krvi.
Breskve osiguravaju vitamine A i C, uz vlakna i kalij. Njihov nizak glikemijski indeks čini ih održivom opcijom zdrave prehrane, osobito za osobe s dijabetesom. Slično tome, kruške su bogate vlaknima i imaju nizak glikemijski indeks, čime pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, a istovremeno promiču zdravlje probavnog sustava.
Šljive, koje obiluju vlaknima i antioksidansima, imaju nizak glikemijski indeks. Pomažu probavi i mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti. Jagode, koje karakteriziraju niski sadržaj kalorija i visoka razina vlakana i vitamina C, također imaju nizak glikemijski indeks, što potencijalno povećava osjetljivost na inzulin. Sljedeće voće može se uključiti u prehranu dijabetičara u umjerenim količinama:
Smokve: Visoke količine vlakana i antioksidansa, smokve imaju povišen glikemijski indeks; stoga se preporuča umjerena konzumacija. Grožđe: sa svojim inherentnim prirodnim šećerima i umjerenim glikemijskim indeksom, grožđe se može opravdati za konzumaciju u ograničenim količinama.
Kivi: Uz značajan udio vitamina C i vlakana, kivi posjeduje umjeren glikemijski indeks, zbog čega se preporučuje umjerena konzumacija. Mango: poznat po svom bogatstvu vitamina i antioksidansa, mango pokazuje viši glikemijski indeks; stoga je mudro ograničiti njegov unos.
Naranče: Dok naranče obiluju vitaminom C i vlaknima, također posjeduju prirodne šećere, pa ih je preporučljivo konzumirati umjereno. Grožđice su poznate po visokoj razini šećera i kalorija, pa je stoga potrebna ograničena konzumacija. Suprotno tome, nezrele banane pokazuju niži glikemijski indeks u usporedbi sa svojim zrelim pandanima; ipak se preporuča umjeren njihov unos.
Voće s visokim glikemijskim indeksom (većim od 70) trebalo bi izbjegavati zbog potencijala da izazove nagli porast razine šećera u krvi. Štoviše, prezrele banane pokazuju izrazito visok glikemijski indeks, što može dovesti do brzog porasta šećera u krvi. Osušene datulje sadrže znatnu količinu šećera i kalorija, a prati ih i iznimno visok glikemijski indeks. Iako su slatke i osvježavajuće, lubenice također imaju relativno povišen glikemijski indeks.
Na sličan način, ananas sadrži značajnu količinu šećera i ima visok glikemijski indeks, čimbenike koji mogu dovesti do povećanja razine glukoze u krvi i mogućnosti debljanja. Osobama s dijagnosticiranim dijabetesom savjetuje se da ograniče konzumaciju voća na jednu porciju. Ova porcija je okarakterizirana kao voće srednje veličine, koje se po veličini može usporediti s bejzbolskom loptom. Za manje voće kao što je bobičasto voće, porcija se definira kao jedna šalica.
Standardna veličina posluživanja prerađenog voća, koja uključuje namirnice poput umaka od jabuka i voćnog soka, utvrđena je na pola šalice. Nasuprot tome, za sušeno voće, uključujući grožđice i trešnje, porcija se kvantificira kao dvije žlice. Smjernice koje se odnose na konzumaciju voća preporučuju da se odlučite za svježe voće, a ne za konzervirano voće, jer potonje često sadrži dodane šećere. Dodatno, kombiniranje voća s proteinima ili zdravim mastima može pomoći u smanjenju apsorpcije šećera.
Dosljedno praćenje razine šećera u krvi bitno je za razumijevanje učinaka koje različite vrste voća imaju na tijelo. Pažljivim odabirom i umjerenošću, osobe s dijabetesom mogu iskoristiti prednosti voća i pritom sačuvati svoje zdravlje. Preporučljivo je potražiti konzultacije s liječnikom ili nutricionistom prije uvođenja bilo kakvih promjena u prehrani.
