U današnjem članku ispitat ćemo uzgoj raznih usjeva prilagođenih našem podneblju. Brojni ljudi koji posjeduju obradivu zemlju često nemaju smjernice u pogledu njezinog korištenja. Stoga predstavljamo intrigantan prijedlog o tome koje usjeve promovirati, nudeći potencijal za značajnu financijsku dobit.
Uzgoj maka praksa je koja uživa široku popularnost diljem Europe i svijeta. Ovaj poljoprivredni poduhvat je sastavni deo našeg nasleđa od davnina, posebno u severnom delu Srbije. Iako je posljednjih godina došlo do blagog pada njegove prevalencije, općina Kovačica i dalje ponosno održava zapaženu prisutnost uzgoja maka na svojim poljima. Mak se nudi po različitim cijenama, uglavnom od 300 do 800 dinara po kilogramu, što privlači preprodavače i pojedince s osobnim potrebama. Proces uzgoja maka relativno je jednostavan, a većina usjeva proizvedenih u našoj zemlji prvenstveno je namijenjena izvozu na međunarodna tržišta.
Preostali dio namijenjen je prodaji na raznim sajmovima i manifestacijama. Stanovnici Vojvodine, koji poznaju kulinarsku tradiciju ovog kraja, ne mogu zamisliti smočnicu bez nekoliko vrećica maka za pečenje kolačića.
Među potrošačima postoji znatna potražnja za domaćim makom, koji se smatra superiornom kvalitetom u usporedbi s uvoznim makom. U općini Kovačica, posebice u Padini, znatan broj poljoprivrednika odlučuje se za uzgoj maka zbog minimalnih zahtjeva održavanja. Uvjereni su da je uz povoljne uvjete i obilnu žetvu moguće ostvariti i više nego zadovoljavajuću zaradu. Svake godine vrijedni poljoprivrednici na tržište iznesu znatne količine visokokvalitetnog maka, od 150 do 200 tona.
Izniman rast maka u ovom selu može se pripisati povoljnom pjeskovitom tlu, zbog čega njegova bujna prisutnost ne iznenađuje. Uzgoj maka uključuje sjetvu sjemena u jesen i proljeće na malu dubinu. Zaista je izvanredno promatrati obilan rast koji izbija iz tako malih sjemenki, a kulminira žetvom u lipnju.
Povijesno gledano, ovaj se proces provodio ručno; međutim, od tada je poboljšan kako bi uključio tri dodatne runde selekcije, koje se nazivaju pročišćavanjem, kako bi se dobio poznati mak kakav danas prepoznajemo. U bačkom selu Turije poljoprivrednik Savo Kvrgić prije tri godine počeo je saditi mak. Koristeći najsuvremeniju navigacijsku tehnologiju uz modernu sijačicu, prakticirao je preciznu sjetvu na osam hektara svog imanja, izdvajajući otprilike jedan kilogram sjemena po hektaru za ovu inicijativu.
Prema Savovim riječima, čin sjetve maka podsjeća na sadnju pšenice, pod uvjetom da su vremenski uvjeti povoljni. Obilne oborine u jesenskoj i proljetnoj sezoni omogućuju maku da napreduje, što rezultira snažnim i gustim rastom. Pokazujući oštroumnost, Savo je donio mudru odluku da prostranu zemlju obrađuje makovima. Njegovo obrazloženje, iako jednostavno, ima značajnu dubinu: nijedan drugi seljanin nije se bavio uzgojem ove posebne kulture. Savo je artikulirao da je njegov odabir maka bio motiviran potrebom da se zaštiti od bolesti, čimbenika koji je imao ključnu ulogu u donošenju njegovih odluka.
Na uzgoj maka, kao i na uzgoj bilo koje druge flore na otvorenom, utječu klimatski uvjeti. Kritičan element za uspješan rast maka je pravovremena pojava padalina nakon sjetve, što olakšava klijanje, uz potrebu mirnog vremena tijekom vršidbe kako bi se izbjegao gubitak sjemena maka. Naglašena je nužnost temeljitog sušenja maka prije vršidbe, budući da taj postupak negira potrebu za naknadnim sušenjem. Kao što je prethodno navedeno, stalni nedostatak sezonske radne snage i dalje je značajan problem, sličan izazovima s kojima se suočavaju različite regije. Nadalje, Savo je uspješno dobio financiranje iz IPARD fonda, što je dovelo do povrata troškova učinjenih za nabavu neophodnog novog traktora.
Savo je artikulirao svoj zahtjev za traktorom i nakon temeljitog razmatranja utvrdio da bi korištenje poticaja dalo najveće prednosti. Odabir traktora od 120 konjskih snaga za njega je od velike važnosti jer mu omogućuje obavljanje različitih zadataka, čime se povećava njegova svestranost. Ta mu sposobnost omogućuje dovoljno vremena za uzgoj sjemena maka uz druge obveze. Kako bi si olakšao sudjelovanje u natječaju IPARD programa, angažirao je pomoć agencije u prikupljanju potrebne dokumentacije.
Tu je pomoć smatrao ključnom za svoj uspjeh, priznajući da bi bez nje njegove profesionalne obveze spriječile njegovu sposobnost da iskoristi priliku. Savo je artikulirao da je za postizanje cilja bitno napredovati oprezno i izbjegavati neopravdane rizike. Prikupljanje informacija iz različitih izvora, promišljena procjena svih čimbenika i pedantno dokumentiranje svega od iznimne su važnosti. Osim toga, traženje pomoći od drugih kada je to potrebno pokazalo se korisnim. Zbog toga je Savo odlučio angažirati agenciju za izradu dokumentacije za njegov traktor.
Izrazio je veliko zadovoljstvo njihovom stručnošću u sređivanju potrebne dokumentacije. Priznao je da, s obzirom na njegov naporan raspored i ograničenu dostupnost, ne bi imao odlučnosti preuzeti zadatak prikupljanja dokumentacije za IPARD. Osvrćući se na svoju odluku, upitao je kada bi i pod kojim uvjetima mogao imati priliku kupiti novi traktor. Za one motivirane ovim narativom, opsežne informacije o mogućnostima koje kroz Europsku uniju imaju poljoprivrednici i poduzetnici u Srbiji mogu se pronaći na web stranici eumogucnosti.rs.
