Bundeva se svrstava u porodicu povrća i izrazito je jednostavna za uzgoj. Unatoč niskoj cijeni, rijetko se konzumira, a mnogi nisu ni svjesni brojnih zdravstvenih dobrobiti koje nudi.
Poznati srpski travar Momčilo Antonijević identificirao je brojne primjene bundeve, uključujući i njezine sjemenke. Unatoč tome što je jeftina i lako dostupna, bundeva je i dalje relativno podcijenjena u Srbiji.
No, travar Momčilo Antonijević ističe nužnost njezina redovitijeg uključivanja u prehranu. “Iako se uglavnom smatra hranom za svinje ili životinje općenito, bundeva je zaslužna za sve češće pojavljivanje na našim stolovima. Njezina pulpa posjeduje izvanredna ljekovita svojstva koja se pripisuju visokom udjelu beta karotena, što je posebno blagotvorno i preporučljivo za osobe s kožnim problemima.
Savjetuje se da osoba dnevno unese minimalno 200 grama prženih ili svježih sjemenki bundeve. Prema riječima Antonijevića, ove sjemenke imaju značajna ljekovita svojstva. Hladno prešano bučino ulje, bogato masnim kiselinama, izvanredno je ljekovito sredstvo, posebno dobrotvorno za oboljele od benigne hiperplazije prostate, odnosno povećanja prostate, jer može znatno ublažiti simptome.
Nadalje, ovo ulje je bogato cinkom, koji pomaže u pravilnom funkcioniranju imunološkog sustava i pridonosi zdravlju kose dok rješava probleme povezane s problematičnom kožom.
Istraživanje koje su proveli egipatski znanstvenici pokazalo je da je bučino ulje korisno za osobe koje pate od artritisa. Prema travarima, bučino ulje može se koristiti u različitim primjenama; ipak je ključno da je hladno prešano.
Dodatno, može se slijediti jednostavan recept za juhu od bundeve koji počinje pirjanjem luka na malo ulja. Kad je luk kuhan, dodaje se naribana bundeva i dalje pirja. Nakon toga se uvodi juha od povrća, ostavljajući smjesu da se kuha; mogu se uključiti i krumpir ili korijen celera. Nakon temeljitog kuhanja, smjesu treba izmiksati, a zatim dodati sol i đumbir koji nadopunjuje bundevu. Na kraju, nakon posluživanja, juhu u zdjeli prelijte malo ocijeđenog bučinog ulja, pazeći da ne prokuha.
BONUS TEKST:
Kačamak, nekada smatran hranom za one manje sretne, trenutno doživljava preporod kao egzotična delicija koju karakteriziraju njegove “čiste” kvalitete. Obično se priprema od bijelog ili žutog kukuruznog brašna, a obično se naziva kukuruzna krupica ili palenta. Zahvaljujući svojoj prirodi bez glutena, kačamak služi ne samo kao izvrstan doručak, već se nameće i kao jedan od najzdravijih izbora koji su nam dostupni. Bogato esencijalnim nutrijentima, kukuruzno brašno opskrbljuje naše tijelo vitalnim komponentama, uključujući vitamine A, E, razne vitamine B skupine i niz minerala.
- Izuzetan po značajnom sadržaju fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena, kačamak nudi oko 380 kalorija na 100 grama. Ovaj sastav uključuje 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti prisutni u kukuruznom brašnu pozitivno utječu na zdravlje, posebice na rad crijeva. Znatna količina vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, potiče osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, što pomaže u olakšavanju normalnih probavnih procesa unutar crijeva.
Povoljna konzumacija kačamaka prvenstveno se pripisuje njegovoj korisnosti, čak i kod probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima, koji su, u kombinaciji s korisnim biljnim mastima, neophodni za poticanje učinkovite crijevne peristaltike. Kao rezultat toga, pomaže u sprječavanju zatvora i reguliranju probave. S obzirom na sastav zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao vrijedan prehrambeni izbor osobama s povišenom razinom kolesterola.
