Podešavanje sata svake dvije godine – koje se događa iu proljeće i u jesen – i dalje izaziva opsežnu raspravu, uglavnom zbog svojih implikacija na zdravlje i raznih praktičnih razloga.
To potiče na ispitivanje razloga za takve prakse, pri čemu mnogi pojedinci sumnjaju u njihovu nužnost i utjecaj na naše biološke ritmove. Iako su ove promjene uvelike postale uobičajene, ostaje jedno uporno pitanje: Što objašnjava smanjenje dnevne svjetlosti za jedan sat tijekom zimskih mjeseci?
U 2025. godini nastavit će se poštivati utvrđena regulacija pomicanja sata, što znači da će većina nacija ponovno provoditi prilagodbe u oba smjera.
Ljetno računanje vremena: U 2:00 ujutro u nedjelju, 30. ožujka 2025., kazaljke na satu će se pomaknuti za jedan sat unaprijed kako bi pokazale 3:00 ujutro. Posljedično, ova promjena rezultira jednim satom manje sna, osim ako prethodne obveze ne zahtijevaju ustajanje u to vrijeme. Nasuprot tome, oni bez takvih obveza mogu uživati u neograničenoj količini sna.
Ljetno računanje vremena: U nedjelju, 26. listopada 2025., u 3:00 sata satovi će se pomaknuti za jedan sat unatrag, što će nam omogućiti dodatni sat odmora. Iako ova prilagodba pruža prednost produljenog sna, ona također rezultira ranijim pojavljivanjem mraka, što može biti obeshrabrujuće za mnoge pojedince zbog smanjene duljine dnevnog svjetla.
Koji je razlog pomicanja kazaljki? Iako ovo može izgledati pomalo zbunjujuće, podešavanje kazaljki da odražavaju proljeće i jesen ima praktičnu funkciju. Provedba ove promjene vremena imala je za cilj optimizirati korištenje dnevnog svjetla, posebno u ljetnim mjesecima. Cilj je bio smanjiti potrošnju energije jer bi povećanje dnevnog svjetla smanjilo oslanjanje na umjetnu rasvjetu.
Osim toga, ovim pomakom pojedinci bi dobili više mogućnosti za razne aktivnosti tijekom produženih ljetnih dana. Ipak, suvremena istraživanja pokazuju da su uštede u energiji zanemarive, a stvarni učinak na smanjenje potrošnje nije tako značajan kao što se isprva mislilo.
Europska unija je 2018. godine iznijela prijedlog za ukidanje sezonskog pomicanja sata, potaknuta raznim kontroverzama oko prakse pomicanja sata. Unatoč prijedlogu za ukidanje ove uredbe, zemlje članice EU-a nisu uspjele postići konsenzus oko vremena ukidanja i najprikladnijeg trenutka za takvu promjenu. Posljedično, odluka o nastavku prakse pomicanja vremena ostat će na snazi najmanje do 2026. godine, u iščekivanju kolektivnog sporazuma među državama članicama.
Prate li svi narodi promjene vremena? Praksa pomicanja vremena nije univerzalni standard. Iako više od 70 zemalja u svijetu provodi ljetno i zimsko računanje vremena, postoji nekoliko nacija koje su odlučile ukinuti ovu praksu.
Rusija, Turska i Bjelorusija odlučile su usvojiti trajno ljetno računanje vremena, čime su ukinule potrebu za sezonskim podešavanjem svojih satova.
Island: Ovaj konkretan primjer ilustrira da je, zbog svog geografskog položaja, Island izuzet od pridržavanja ove prakse. Varijacije dnevnog svjetla tijekom godine na Islandu se javljaju na jasan način, što prilagodbu vremena čini nepotrebnom.
Utjecaj na zdravlje i biološki ritam Jedno od najčešćih pitanja o vremenskim pomacima odnosi se na njihov učinak na zdravlje, posebice na biološke ritmove. Nagla promjena vremenskih zona može dovesti do privremenih poremećaja u tijelu, budući da naši sustavi nisu navikli na tako nagle promjene.
Podešavanje sata utječe na naše obrasce spavanja i može dovesti do poteškoća s uspavljivanjem; dodatno, neki se pojedinci mogu susresti s fizičkim reakcijama kao što su umor, glavobolja ili smanjena koncentracija. Štoviše, prelazak na ljetno računanje vremena mnogima često otežava jutarnje ustajanje zbog pomaka buđenja za jedan sat ranije, što može nepovoljno utjecati na kvalitetu sna.
