Među divljim životinjama malo ih izaziva toliko straha kod ljudi kao zmije. Ne samo da neke vrste mogu biti otrovne, već i njihova ogromna veličina ili sposobnost da stegnu ili potope osobu dodatno povećava strepnju.

Nadalje, njihove jedinstvene karakteristike kao gmazova bez udova, zajedno s njihovom izrazito glatkom kožom, pridonose njihovoj neobičnoj prirodi. Opće je poznato da se zmije pojavljuju u proljeće i uglavnom naseljavaju područja tijekom toplijih mjeseci.
Predstavljamo vam nesvakidašnju pojavu u kojoj su zmije viđene u surovim zimskim uvjetima, točnije za vrijeme snježnih padalina. O ovom značajnom događaju izvijestio je gospodin Milovoj Remović, mještanin sela Mišović, smještenog na hiljadu metara nadmorske visine, gdje služi kao čuvar mjesta poznatog kao Uvac.
- Točnije, na iznimno hladnom danu obilježenom snježnim padalinama, Milovo je primijetio velikog skakavca kako graciozno klizi po snijegu, naizgled bez utjecaja hladnoće. S obzirom na to da Milovo zna za pojavu prvih zmija oko Đurđevdana, bilo mu je zbunjujuće vidjeti ovu poskok u takvim uvjetima.
Milovo je doživjelo zabrinutost zbog vjerovanja u narodnoj predaji da prerano pojavljivanje zmija zimi može značiti nastup nesreće. Međutim, suvremeni znanstvenici odbacuju ovu tvrdnju, tvrdeći da iako se zmije povremeno bude iz zimskog sna, takve su pojave i dalje rijetke.
Dodatno drevno vjerovanje sugerira da se zmije koje sretnemo tijekom zime ne mogu vratiti u svoje jazbine zbog kazne jer su nekoga ugrizle, čime služe kao okajanje za svoje životinjske prijestupe. Bez obzira na obrazloženje, neočekivani susret s ovim predatorom usred zime svakako je uznemirujuće iskustvo.
BONUS TEKST :
Pretilost se već duže vrijeme pojavljuje kao značajan globalni zdravstveni problem. Ovo stanje, karakterizirano prekomjernom težinom, značajno opterećuje tjelesne funkcije. Otežava pokretljivost, izaziva nedostatak daha tijekom aktivnosti kao što je penjanje stepenicama, remeti obrasce spavanja, podiže krvni tlak i razinu kolesterola, a često igra ulogu u razvoju brojnih bolesti.
Sve veći broj pojedinaca suočava se s ovim problemom, često nesvjesni kako ga riješiti. Pretilost nadilazi puko povećanje tjelesne težine; nosi opsežne štetne učinke koji mogu dovesti do raznih bolesti i potencijalno smanjiti očekivani životni vijek. Sveobuhvatno istraživanje identificiralo je impresivnih 60 bolesti povezanih s pretilošću, naglašavajući vitalnu potrebu sprječavanja pretilosti zdravim načinom života i osiguravanja pravovremene intervencije ako se već razvila. Neophodno je pravilno održavati svoje tijelo, stoga ćemo danas prikazati ispravan pristup kako to postići.
Višak tjelesne masnoće, koji je definirajuća karakteristika pretilosti, može igrati ulogu u nastanku brojnih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja, nekoliko oblika raka, osteoartritis i astmu. Nadalje, posljedice pretilosti mogu duboko utjecati na spolno zdravlje, poremetiti začeće i plodnost te često dovesti do probavnih komplikacija.
Višak tjelesne masnoće može nepovoljno utjecati na različite aspekte života, često dovodeći do emocija kao što su sram, depresija i pad ukupne vitalnosti. Dr. Ana Gifing brojne je godine posvetila prevenciji pretilosti i metaboličkih poremećaja, a čast nam je danas predstaviti svoje neprocjenjive spoznaje o mršavljenju.
Poznata liječnica dr. Ana Gifing pobudila je veliko divljenje svojim cijenjenim programom prehrane, koji je privukao značajan broj i odanih sljedbenika. U izvanrednoj epizodi podcasta Ivana Kosoroga, dr. Gifing istraživao je domene prehrane, dobrobiti i opasnosti povezane s gladovanjem.
Tijekom njihove rasprave, vješto je razotkrila nekoliko uobičajenih nesporazuma u vezi sa zdravom prehranom. Obrazovne institucije su nas naučile da je neophodan dnevni unos vode od najmanje 2,5 litre. Unatoč tome, ključno je priznati da je ova predodžba zabluda koja se širi unutar medicinske zajednice. Ovaj nesporazum može se pratiti unatrag do 1945. godine, kada je direktiva američke vlade opisala preporučenu konzumaciju tekućine za vojnike, uzimajući u obzir njihov unos hranom.