Zbog nekontrolirane prirode širenja virusa, prilično je uobičajeno da mnogi ljudi dožive kašalj koji može potrajati dulje vrijeme, a njegova ozbiljnost oblikuje kliničku sliku. Određeni dio stanovništva, kako globalno tako i nacionalno, pati od kroničnog kašlja koji traje između dva do tri tjedna.
Naši izvori pokazuju da ovaj kašalj obično počinje nakon početka obične prehlade i često ga prati groznica, iako to nije univerzalno slučaj. Dominantna zabrinutost koju izražavaju pojedinci odnosi se na produljeno trajanje ovog simptoma. U većini slučajeva temeljni uzrok je hripavac ili pertusis.
Medicinski stručnjaci identificiraju nekoliko mogućih uzročnika ovog fenomena, uključujući pad kolektivnog imuniteta, porast virusa, zagađenje zraka, alergije, astmu i druge čimbenike. Aleksandra S. iz Beograda ispričala je kako je doživjela kašalj koji je trajao 20 dana, što je pojava bez presedana u njenom životu. Kao osoba s astmom, smatrala je potrebnim koristiti inhalator zajedno sa svojom redovnom pumpicom.
U razgovoru za Telegraf dr Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju KCS-a, ističe pojavu virusa kao značajan faktor u problemima kašlja, posebno napominjući da dugotrajno kašljanje može pogoditi osobe sa već postojećim oboljenjima.
Virusi su ekstenzivno diseminirani, što rezultira pojavom upornog kašlja koji može varirati u intenzitetu i trajanju. Kada se pojave simptomi, nužno je potražiti liječničku pomoć kako bi se dobilo odgovarajuće liječenje. Ako se utvrdi bakterijska infekcija, dat će se antibiotici; obrnuto, ako je infekcija virusna, primijenit će se drugačija strategija.
Ključno je ne zaključiti na brzinu da se kašalj može pripisati hripavcu, budući da ovo stanje nije rašireno, unatoč povremenim izoliranim slučajevima. Prema intervjuu dr. Saše Milićevića za Telegraf, dugotrajan kašalj mogu podnijeti osobe koje već imaju zdravstvenih problema, uključujući astmu, srčane bolesti ili rak.
Nadalje je primijetio da je primarni uzrok prevladavajućeg kašlja virusni i da obično traje dva do tri tjedna. Iako ne vjeruje da se virusni kašalj može zamijeniti s hripavcem u rijetkim slučajevima, naglašava nužnost traženja liječničkog savjeta umjesto stvaranja pretpostavki.
Dr. Milićević ističe da, iako nema apsolutnih smjernica, ne treba jednostavno uporni kašalj kategorizirati kao hripavac, bez obzira radi li se o djetetu ili odrasloj osobi. Kod djece cijepljenje može dovesti do blaže manifestacije bolesti ako se doista pokaže da je hripavac. Međutim, potreban je oprez s odraslima, osobito onima koji su stariji ili imaju već postojeće zdravstvene probleme.
Dr. Milićević napominje da se takve pojave događaju svakih pet do šest godina, smatrajući to fenomenom prepoznatim u svjetskim razmjerima. Nadalje tvrdi da se čini da naš kolektivni imunitet opada i ističe nužnost rješavanja ovog problema.
Medicinski stručnjaci savjetuju da svaki kašalj koji traje dulje od 10 dana treba liječiti, bez obzira na prisutnost primarnih simptoma. Široko rasprostranjenost dugotrajnog kašlja naglašena je brojnim videozapisima koji kruže platformama društvenih medija, odražavajući njegov status globalne zabrinutosti.
