Istraživači su otkrili vezu između redovitog pušenja cigareta, konzumiranja alkohola i starenja mozga.
Nedavna studija pokazuje da stalna konzumacija malo više od preporučene dnevne granice alkohola može ubrzati starenje mozga. Dok su ranije studije dale usporedive nalaze, bile su ograničene na manje populacije jedinki ili su provedene na miševima.
Istraživači sa Sveučilišta Južne Kalifornije proveli su novu studiju u kojoj je sudjelovalo 17.308 sudionika.
Istraživači su otkrili da dnevna konzumacija jednog grama alkohola tijekom godine dana rezultira starenjem mozga za sedam i pol dana. Tipična limenka piva ili čaša vina ima oko 14 grama alkohola. Pojedinci koji su izjavili da su pili svaki dan godinu dana imali su mozak koji je u prosjeku bio 0,4 godine stariji od onih koji nisu svakodnevno pili.
Upotreba cigareta šteti zdravlju više od konzumiranja alkohola.
Utjecaj pušenja na starenje mozga još je teži. Istraživanje je pokazalo da osobe koje puše kutiju cigareta dnevno tijekom godine dana dožive ubrzanje starenja mozga jednako 11 dana.
Istraživači su iskoristili 30 posto snimaka mozga pojedinaca u dobi od 45 do 81 godine kako bi “uvježbali” računala za skeniranje mozga u procjeni percipirane starosti mozga. Nakon toga su procijenili računalno generirane procjene dobi u odnosu na stvarnu dob sudionika, zajedno s njihovom dnevnom konzumacijom alkohola i cigareta koju su sami prijavili, kako bi procijenili utjecaj tih tvari na starenje mozga.
Kada su te rezultate usporedili s preostalih 70 posto recenzija, postalo je jasno da su povećano pijenje i pušenje povezani s mozgom koji se čini starijim od nečije kronološke dobi.
Lucina Uddin, članica Odjela za kognitivnu i biheviorističku neuroznanost na Sveučilištu u Miamiju, koja nije dio studije, objasnila je za Insider da je primjena algoritama ono što rezultate ovog istraživanja čini posebno vrijednima pažnje.
Lucina navodi: “U prethodnim studijama obično bismo skenirali 20 ili 40 subjekata, da smo imali sreće. Ovo je najveći uzorak s kojim smo se susreli do danas. U biti, dob mozga služi kao pokazatelj zdravlja mozga.
Zbog velike veličine uzorka, istraživači mogu postavljati pitanja koja su relevantna za cijelu populaciju, a ne samo za malu skupinu pojedinaca.
Kakav utjecaj alkohol ima na srce?
Prema Arthuru Togi, glavnom autoru studije, razlika od 0,4 godine je statistički značajna, što dovodi do zaključka da redovita konzumacija alkohola može negativno utjecati na zdravlje mozga. Suprotno tome, brojni pojedinci koji dođu u dob od 100 godina i izgleda da se odupiru demenciji priznaju da povremeno konzumiraju alkohol.
Osim toga, nedavno istraživanje koje je proveo Harvard otkrilo je da umjerena konzumacija alkohola također može pozitivno utjecati na zdravlje srca.
- Dr. Qi Sun, koautor studije s Harvarda, navodi: “Alkohol treba piti odgovorno i umjereno. Davanje prioriteta hranjivoj prehrani, održavanju zdrave tjelesne težine, redovitoj tjelovježbi i izbjegavanju pušenja također su bitni .. Ako odlučite ne piti, nema razloga da počnete.
