Nedostatak vitamina D može potrajati dugo da se razvije u tijelu, a prepoznavanje simptoma može biti izazov jer su obično nejasni ili prikriveni.
Naime, naša tijela prirodno proizvode vitamin D putem izlaganja sunčevoj svjetlosti, što znači da su osobe koji provode ograničeno vrijeme vani ili žive u područjima s manje sunčanih dana izloženi većem riziku od nedostatka.
Prema časopisu Lepa i Srećna, znakovi nedostatka vitamina D uglavnom su suptilni. Međutim, ako se pojave bolovi u kostima, važno je procijeniti razinu ovog vitamina u krvi, što je proces koji se lako može postići laboratorijskim testiranjem.
Standardne vrijednosti vitamina D obično se kreću od 75 do 150 nanomola po litri, ili 30 do 60 nanograma po mililitru, ovisno o laboratorijskoj mjernoj jedinici. Kako nedostatak postaje ozbiljniji i traje tijekom vremena, slabost mišića može postati sve vidljivija, komplicirajući svakodnevne zadatke.
Na primjer, penjanje stepenicama ili ustajanje s tla može predstavljati značajne poteškoće, osobito za starije odrasle osobe. Kako mišići slabe, ti osnovni pokreti zahtijevaju više energije, što dovodi do značajnih frustracija.
Štoviše, osobe koje imaju nisku razinu vitamina D često prijavljuju stalni umor, ukočenost zglobova nakon buđenja i suhu kožu, što sve može negativno utjecati na njihovu kvalitetu života. Kod žena u menopauzi i starijih osoba postoji povećani rizik od prijeloma.
Važno je naglasiti da je ovaj rizik relevantan ne samo za standardne prijelome koji zahtijevaju medicinski tretman i gips, već i za mikrofrakture – sitne, gotovo neprimjetne pukotine koje obično zahvaćaju kralježnicu, kao i kosti u rukama i nogama. Ove manje ozljede često ostaju neotkrivene dulje vrijeme, ali postupno ugrožavaju integritet koštane strukture i povećavaju vjerojatnost nastanka ozbiljnijih ozljeda.
Kako biste smanjili šanse za nedostatak vitamina D, preporučljivo je provesti najmanje 15 minuta na suncu dva puta dnevno, ako je to moguće. Sunčeva svjetlost služi kao moćan i prirodan izvor vitamina D, koji je neophodan za održavanje vitalnih tjelesnih funkcija i jačanje kostiju. Za osobe koje ne mogu često izlaziti vani zbog zdravstvenih ili geografskih ograničenja, preporučuje se razmotriti dodatke vitamina D, po mogućnosti pod vodstvom liječnika. Osobe koje pate od kroničnih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija i opstruktivna plućna bolest trebaju se posebno usredotočiti na unos vitamina D, jer su suočene s većim rizikom od komplikacija koje proizlaze iz nedovoljne razine ovog vitamina.
DODATNI TEKST
Iako vježbe za oči ne poboljšavaju vid kod osoba koje pate od očnih bolesti kao što su katarakta, miopija ili makularna degeneracija, one mogu pomoći u ublažavanju naprezanja očiju kod onih koji većinu dana provode pred ekranima. Digitalno naprezanje očiju čest je problem za ljude koji cijeli dan rade na računalu. Evo kako izvoditi ove vježbe.
Ovo stanje može dovesti do simptoma kao što su suhe oči, vizualni umor, zamagljen vid i glavobolje. Jednostavne vježbe mogu pomoći u ublažavanju učinaka digitalnog naprezanja očiju. Kako biste preusmjerili fokus, udobno se smjestite dok izvodite ovu vježbu. Kažiprst držite nekoliko centimetara ispred očiju i koncentrirajte se na njega. Polako odmaknite prst od lica dok zadržite fokus.
Zastanite na trenutak i zagledajte se u daljinu. Koncentrirajte se na ispružene prste i polako ih povucite natrag u svoj vidokrug. Preusmjerite pogled na udaljene predmete i usredotočite se na njih. Vježbe fokusiranja mogu pomoći u smanjenju naprezanja očiju.
