U svom obraćanju dr. Bašić je istaknuo štetnost određenih namirnica i pića kako na zdravlje srca, tako i na cjelokupnu dobrobit. U našoj zemlji bolesti srca ostaju vodeći uzrok smrtnosti, a opće je poznato da prehrana značajno utječe na stanje srčanog mišića, krvnih žila i normalan krvni tlak. Iako je uravnotežena prehrana neophodna za dug život, postoje brojne zablude o tome koju hranu treba izbjegavati.
Bit zdrave prehrane nije u potpunom uklanjanju “neželjenih” namirnica, već u njihovoj umjerenoj konzumaciji uz fokus na izvor i sastojke onoga što jedemo. Suprotno uvriježenom mišljenju, crveno meso ne predstavlja prijetnju zdravlju srca. Velika zabluda je da je meso, posebno crveno meso, štetno za zdravlje srca, zbog čega su ga mnoge osobe izbacile iz svoje prehrane.
Meso i mesni proizvodi nisu nužno štetni za zdravlje srca. Dr. Snežana Bašić, kardiologinja i stručnjakinja za internu medicinu, ističe da je, kada se govori o potencijalnoj štetnosti konzumiranja hrane, bitno uzeti u obzir aditive prisutne u mesnim proizvodima te visoke temperature koje se koriste pri preradi mesa. Osim toga, treba uzeti u obzir izvor naše hrane, uključujući i meso, kao i sa svim ostalim namirnicama poput voća i povrća. Dr. Bašić ističe da nijedna hrana nije sama po sebi loša za srce, pod uvjetom da se konzumira umjereno i da je odgovarajućeg podrijetla i sastava. Dok meso može opskrbiti tijelo potrebnim proteinima i mastima, prisutnost štetnih sastojaka može dovesti do negativnih zdravstvenih učinaka.
- Liječnici ukazuju da prekomjeran unos hormona može biti toksičan za tijelo, što može dovesti do potencijalnog oštećenja krvnih žila konzumiranjem hrane bogate hormonima. Također ističu da elementi okoliša, poput onečišćenja zraka, mogu utjecati na kvalitetu naše hrane. Prepoznavanje ovih čimbenika je ključno.
Nadalje, gazirana voda se ne smatra zdravim izborom pića. Stručnjak za zdravlje srca Bašić upozorava da sva gazirana pića, uz visoku konzumaciju alkohola, predstavljaju rizike za zdravlje srca. Dok umjereni unos alkohola, poput jedne do dvije čaše, može utjecati na cirkulaciju, prekomjerne količine mogu negativno utjecati na srčani mišić. Kao zdraviju opciju Bašić predlaže korištenje prirodnog koenzima Q10 koji opskrbljuje kisikom mitohondrije u mišićnim stanicama i podržava zdravlje srčanog mišića. Osim toga, štetna je i gazirana voda koju ljudi često konzumiraju jer podiže razinu kiselosti organizma.
Gazirana voda sadrži ugljični dioksid, koji može biti posebno štetan, jer zbog svoje kiselosti utječe na krvne žile, srce i cjelokupnu tjelesnu funkciju. Dr. Bašić je napomenuo da povećanje kiselosti i smanjenje razine kisika doprinosi razvoju karcinoma. To se događa jer veća kiselost smanjuje koncentraciju kisika u krvi, što dovodi do povećanja razine ugljičnog dioksida.
Dok se dr. Bašić ne protivi konzumaciji mesa, posebice crvenog mesa bez hormona poput svinjetine i junetine, smatra da su janjetina i kozletina poželjniji izbor od mladog mesa. Međutim, savjetuje da se piletina ne uključuje u prehranu zbog štetnih učinaka na zdravlje srca i imunitet. Ova zabrinutost proizlazi iz činjenice da su moderne kokoši genetski modificirani organizmi koji ne postoje u prirodi; selektivno se uzgajaju kako bi imale neproporcionalno velike grudi, što je značajan pomak u odnosu na prošlost kada su najveći dijelovi piletine bili batak i batak.
Nažalost, djeca su primarni potrošači ove izmijenjene hrane, što dovodi do ranijeg početka puberteta. Dr. Bašić ističe kako je značajan problem genetski modificirana hrana koja je i dalje dostupna na tržištu unatoč zabrani. To uključuje proizvode kao što su dječja formula, čokolada i GMO soja, koja prevladava u brojnim prehrambenim proizvodima. Hormonska neravnoteža i promjene koje nastaju konzumacijom genetski modificirane hrane rezultiraju promjenama krvnih žila i upalnim procesima.
