Za značajan broj osoba dijem svijeta, konzumacija kave predstavlja bitan jutarnji ritual i izvor užitka. Tijekom godina povele su se istraživanja o potencijalnoj štetnosti ovog napitka za naše zdravlje. Kava utječe na naše probavne procese, potičući mnoge jutarnje konzumente da iskuse trenutnu želju da odu na zahod.
Istraživači sa Sveučilišta u Teksasu sudjelovali su u istraživanju usredotočenom na ovu temu. U razdoblju od tri dana štakorima je davana kava, što je rezultiralo primjetnim pojačanjem kontrakcije crijevnih mišića, neovisno o dozi kofeina. Odvojena istraga koju su vodili Shuan Zheng Shi i njegovi kolege otkrila je da su štakori nakon tri uzastopna dana konzumiranja kave pokazali povećanu aktivnost u svojim tankim crijevima.
Ovo značajno otkriće sugerira da, poput ljudi, štakori pokazuju sličnu potrebu za čestim pražnjenjem crijeva nakon konzumiranja kave. Intrigantno je primijetiti da je utjecaj na probavu ostao dosljedan bez obzira na sadržaj kofeina, jer je kava bez kofeina dala usporedive rezultate. Istraživanja pokazuju da se probavne prednosti kave mogu povezati s njezinim kiselim svojstvima.
I stručnjaci i laici često razmišljaju o mogućim zdravstvenim prednostima kave, posebice zbog njezine sposobnosti da pojača proizvodnju želučane kiseline koja se pripisuje klorogenskoj kiselini. Unatoč tome, ključno je utvrditi je li kava doista katalizator želje za korištenjem zahoda ili je u igri možda neki temeljni zdravstveni problem.
- Iako je kava svakako korisna za tijelo, potrebno je uzeti u obzir određena razmatranja. Ovaj napitak obiluje antioksidansima i može ponuditi poticaj energije ako se konzumira na prazan želudac. Unatoč tome, osobe s gastritisom trebaju biti oprezne jer to može dovesti do povećane proizvodnje želučane kiseline, što potencijalno pogoršava njihovo stanje.
Postigavši značajnu popularnost na TikToku, mladi influencer samouvjereno tvrdi u virusnom videu da je uključivanje stolice u nečiji režim nakon obroka ključno za poticanje zdravog probavnog sustava. Unatoč nedostatku značajnih dokaza koji bi poduprli njezinu tvrdnju, uspješno je angažirala veliku publiku i brzo prikupila sljedbenike.
Kad su pojedinci počeli širiti ovu tvrdnju kao činjenicu, dr. Idris Mughal izrazio je svoju zabrinutost.
Poruka koju prenosi je jasna i nedvosmislena: “Budite oprezni i sumnjičavi kad se suočite s informacijama koje možete pronaći na internetu.” Ova cijenjena liječnica ističe da takva izjava nosi ozbiljne implikacije i nema duhovitu konotaciju. Tipično vrijeme trajanja prolaska hrane kroz probavni sustav varira između deset i sedamdeset tri sata.
Za pojedince optimalnog zdravlja sasvim je tipično da imaju stolicu tri puta dnevno, dok zdrave odrasle osobe to mogu imati i tri puta tjedno. Liječnica ističe da se točnija procjena stanja probavnog sustava može dati pregledom boje i konzistencije izmeta, a ne pukim brojanjem učestalosti pražnjenja crijeva. S tim se stajalištem slaže i dr. Vil Bulsiević, koji naglašava važnost uzimanja u obzir veličine i oblika stolice, a zanemarivanja broja odlazaka na zahod.
Na primjer, pojava crne stolice može ukazivati na mogućnost krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava. Osim toga, ako je stolica crna i odaje neugodan miris, to bi moglo značiti temeljni zdravstveni problem, kao što je peptički ulkus, gastritis, upala ili polipi debelog crijeva.
Žućkasta boja u stolici može nastati zbog brojnih potencijalnih uzroka. Često se radi o prehrani bogatoj mastima, ali različita medicinska stanja također mogu dovesti do ove promjene boje. Stručnjaci na tom području identificiraju nekoliko čimbenika koji doprinose, uključujući poremećaje jetre i žuči, bolesti gušterače, celijakiju, Gilbertov sindrom, giardijazu, stres i neadekvatnu prehranu.
