Profesor na Fizičkom fakultetu dr. Vladimir Đurđević nudi nekoliko ključnih preporuka za zaštitu od udara groma, ističući da je prioritet maknuti se s otvorenih površina i potražiti siguran zaklon.
1. Ulazak u zgradu
Preporučljivo je potražiti utočište u čvrstoj zgradi od opeke, jer te konstrukcije nude učinkovitu zaštitu od udara groma. Ako se u blizini nalazi kuća ili zgrada, važno je odmah potražiti sklonište unutra. U slučaju da nije moguće stići do sigurne strukture, ostanak u zatvorenom automobilu također može ponuditi dovoljnu zaštitu.
2. Kloniti se nepouzdanih skloništa
Poluotvoreni prostori, uključujući nadstrešnice za automobile i autobusna stajališta, ne pružaju odgovarajuću zaštitu od munja. Osim toga, preporučljivo je kloniti se električnih stupova, visokog drveća ili bilo kojih drugih povišenih građevina koje mogu izazvati udar groma. U okolnostima kada nema dostupnog skloništa, bolje je tražiti sklonište u nižem i sigurnijem području nego ostati na otvorenom.
3. Organiziranje aktivnosti na temelju vremenske prognoze
Profesor Đurđević preporučuje da pratite vremensku prognozu. Ako se u poslijepodnevnim satima predviđaju oluje ili grmljavinska nevremena, mudro je odgoditi sve poslove koji nisu hitni i mogu se odgoditi. Organizirajte svoje aktivnosti s namjerom da budete u blizini zgrade ili doma gdje možete potražiti utočište.
4. Korištenje telefona usred grmljavinske oluje
Unatoč uobičajenim zabludama, korištenje mobilnog telefona u zatvorenom prostoru za vrijeme grmljavinskog nevremena potpuno je sigurno. Ipak, preporučljivo je izbjegavati fiksne telefone, jer munje mogu putovati kroz vodove i predstavljati opasnost prilikom korištenja. 5. Uključivanje mobilnog telefona Profesor Đurđević upozorava da ne treba puniti mobitel za vrijeme grmljavinskog nevremena jer to predstavlja opasnost. Udar groma može rezultirati električnom energijom koja može oštetiti uređaj. Stoga je preporučljivo prekinuti punjenje i rezervirati korištenje telefona samo za bitne situacije.
6. Obuvanje gumene obuće
Gumene cipele se visoko preporučuju osobama koje rade na otvorenom, kao što je poljoprivreda. Djelujući kao izolator, ove cipele mogu pomoći u smanjenju udara groma. Prema riječima dr. Đurđevića, u slučaju da se “nešto strašno dogodi”, gumene cipele mogu uvelike umanjiti vjerojatnost teških ozljeda. Ukratko, ključni prioritet je kloniti se otvorenih područja i potražiti utočište u sigurnoj zgradi ili vozilu.
Organizirajući svoje planove na temelju vremenske prognoze, možete se kloniti opasnih scenarija. Iako se korištenje mobilnog telefona u zatvorenom prostoru smatra sigurnim, preporučljivo je suzdržati se od korištenja fiksnih telefona. Ako morate biti vani tijekom grmljavinske oluje, nošenje gumenih cipela može povećati vašu sigurnost. Pridržavanje ovih smjernica može uvelike smanjiti vjerojatnost udara groma, osiguravajući zaštitu sebe i svojih najmilijih.
BONUS :
“Ljudsko tijelo ima urođenu tendenciju pohranjivanja masnoće, što komplicira proces mršavljenja. Iako postoje bezbrojne metode za dobivanje masnoće, rijetki su učinkoviti načini za njezino uklanjanje.
Ovaj izazov pridonosi poteškoćama u održavanju zdrave težine, što dovodi do upornog osjećaj gladi, nezadovoljstvo i depresija – problemi kojima se rijetko bavimo. ‘Priroda je naklonjena pretilosti, a imamo dokaze da oni koji su pretili često pokazuju veću vitalnost’, navodi prof.dr.sc. Branimir Nestorović.
Izjavio je da je nedavna studija otkrila da se umjereno pretile osobe suočavaju s dvostruko višom stopom smrtnosti nakon veće operacije srca u usporedbi s mršavijim pacijentima, budući da “priroda sugerira da je malo viška masnog tkiva korisno za termoregulaciju i postizanje idealne težine”. Kako biste se klonili štetnih posljedica pretilosti, rješenje je jednostavno: ograničite unos kalorija.
Dajte prioritet visokokvalitetnim kalorijama, kao što je doručak bogat proteinima, uz voće i povrće. Pridržavanje strogih dijeta može biti prilično izazovno. Sa svojim studentima često podijelim priču iz knjige Vokija Kostića ‘Kako sam pojeo sebe’, gdje on priča kako su mu liječnici zabranili konzumiranje masne hrane. Tako je danima smišljao melankolične melodije za film ‘Tko to tamo pjeva’. “Na kraju je prekinuo dijetu i priuštio si janjeći but s krumpirom, nakon čega je producirao cijeli soundtrack za film”, objašnjava Nestorović.
