U postizanju alkalnosti prehranom, treba biti svjestan učinka različitih vrsta hrane. O značaju pravilnog izbora hrane u “RTS Ordinaciji” govori Dragan Ivanov, specijalista interne medicine.
Dr. Ivanov pojašnjava da konzumacija malih količina hrane, poput čokolade, lako stvara zadovoljstvo bez preopterećenja želuca. Savjetuje da se za maksimalni užitak uzimaju mali komadići čokolade i postupno puštaju da se tope u ustima.
Konzumaciju mesa treba smanjiti prema dr. Ivanovu i korisnom djelovanju biljnih bjelančevina. Zeleno lisnato povrće je alkalne prirode, kao i meso; uključite ih u svoju prehranu kako biste održali alkalno tijelo.
Ističe izreku “Sve je lijek, sve je otrov, razlika je u dozi” kako bi istaknuo umjerenost u prehrani. Prema njegovim riječima, životinjski proteini mogu zakiseliti vašu krv jer proizvode metabolički otpad (ono što ne možete iskoristiti) koji također povećava kiselost tijela.
Preporuča da se dnevno uzme oko dvije litre tekućine; ovo će pomoći bubrezima u uklanjanju kiselina iz tijela.
Autofagija, nije prikladna za svako jebeno tijelo, ali općenito pothranjene pojedince i one na kemoterapiji, adolescente, trudnice, pa čak i moj prvi susjed igra ulogu u sprječavanju bolesti i održavanju zdravlja dopuštajući našim stanicama da čiste kuću (tako da govore) recikliranjem svojih starih dijelova.
Što se tiče korištenja sode bikarbone za alkalizaciju organizma, dr. Ivanov objašnjava da ona nije najbolji izbor. To je zato što soda bikarbona može neutralizirati želučanu kiselinu, što će vjerojatno otežati probavu (osobito proteina). Preporuča prirodni napitak koji ima pozitivan alkalni učinak na organizam, a to je svježi limunov sok zaslađen medom.
BONUS TEKST:
Tijelo prirodno ima tendenciju skladištiti masnoću što otežava mršavljenje. Postoji milijun načina da se masnoće skupe, ali ne postoji učinkovit način da se one otpuste. Stoga je održavanje dojenčeta teško, vječito smo gladni, nezadovoljni i depresivni, iznimno rijetko Stanje koje se rijetko spominje. “Priroda favorizira pretilost, a imamo dokaze da su pretili ljudi često vitalniji” — Prof., Ph.D. Branimir Nestorović.
Citirao je nedavno objavljenu studiju prema kojoj umjereno pretili pacijenti imaju dvostruko veću smrtnost nakon velikih kardiokirurških zahvata u odnosu na mršave pacijente jer “priroda predviđa da trebamo biti malo debeli za termoregaciju i optimalnu težinu”.
Ako se ne želite izložiti rizicima povezanim s pretilošću, jednostavno je; nemoj se prejedati. Usredotočite se na visokokvalitetne kalorije kao što su prekid s proteinima, voćem i povrćem. Vrlo čvrste dijete su potpuno previše. Svojim studentima inače pričam o knjizi Vokija Kostića ‘Kako sam pojeo sebe’, u kojoj je opisao kako su mu liječnici zabranili masnu hranu pa je nekoliko dana servirao samo tužne melodije za film ‘Ko to tamo peva’. “Jednog dana, sruši tu dijetu, pojede jagnje pečenje s krompirom i onda stvori kompletan soundtrack za film”, objašnjava Nestorović.
Kaže da nakon 6 navečer normalna prehrana tijekom dana podrazumijeva samo vodu ili nezaslađeni čaj. Još jedan popularan pristup je dvodnevni post, kao dio pravoslavne tradicije, gdje se dva puta tjedno unosi samo 500 kalorija. Ako je prosječnom čovjeku potrebno oko 2000 kalorija dnevno za normalno funkcioniranje, ovaj post je vrlo jednostavan. “Zobene pahuljice i nekoliko plodova dva puta tjedno mogu pomoći da se izbjegne osjećaj gladi i prejedanje. Nestorović dodaje da stimulira i imunološki sustav: posni dan.
Znanstveno, konzumacija hrane uzrokuje lučenje dopamina u našem tijelu, što stvara osjećaj zadovoljstva. Problem kod pretilih osoba je taj što se količina izlučenog dopamina smanjuje, budući da konzumiraju veće količine hrane; stoga moraju jesti sve više i više kako bi se osjećali zadovoljnima. Osim toga, smanjuje se izlučivanje leptina; dakle, čovjek se ne osjeća zadovoljno nakon jela i ponovno se osjeća gladnim.
Nestorović savjetuje da se cjelovite žitarice uzimaju nakon obroka jer, po njegovom mišljenju, potiču sintezu hormona irisina, koji normalizira inzulin. Budući da smo zbog visoke razine inzulina gladni, ne bi bilo loše završiti ručak cjelovitim žitaricama i popiti čašu crnog vina, zaključuje dr. Nestorović.
