Dođete li do iznenadnog skoka krvnog tlaka, određene izmjene u prehrani mogu pomoći u njegovom smanjenju. Ključno je smanjiti unos soli i masti uz povećanje unosa vode. Osim toga, neke namirnice djeluju kao prirodni lijekovi za snižavanje visokog krvnog tlaka: na primjer, cimet je začin poznat po svojim prednostima u snižavanju krvnog tlaka.
Studije pokazuju da cimet ima potencijal sniziti sistolički (gornji) i dijastolički (donji) krvni tlak. Uključivanje pola mjerice cimeta u dnevne obroke može biti korisno. Osim toga, češnjak je vrlo učinkovit u smanjenju krvnog tlaka opuštanjem i širenjem krvnih žila, čime se poboljšava cirkulacija i ublažava stres na protok krvi.
Kako biste postigli brze rezultate, češnjak možete konzumirati u sirovom obliku ili ga dodati u kruh, salate ili razna druga jela. Osim ove dvije opcije, postoji nekoliko dodatnih namirnica koje mogu pomoći u kontroli krvnog tlaka, kao što su omega-3 masne kiseline, namirnice bogate kalijem poput banana, tamne čokolade i zelenog povrća koje obiluje nitratima.
Bitno je shvatiti da nagli porast krvnog tlaka može predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju; stoga, ako primijetite značajno povećanje krvnog tlaka, bilo bi mudro potražiti savjet liječnika. Iako ova hrana može pružiti pomoć, ona nije zamjena za medicinski tretman ili stručno vodstvo.
BONUS TEKST:
Jeste li znali da se rizik od fatalnog srčanog udara može udvostručiti zbog ljetnih vrućina? WHO navodi da je tropska vrućina vodeći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s vremenskim prilikama, jer može pogoršati postojeće zdravstvene probleme. Procjenjuje se da svake godine oko 175 000 ljudi u Europi postane žrtva ove vrućine. Ova se brojka posebno odnosi na prosječne godišnje smrti koje se pripisuju vrućini, a ne samo na one uzrokovane ekstremnim skokovima temperature. Izvješća pokazuju da se među šest regija Svjetske zdravstvene organizacije Europa najbrže zagrijava, s porastom temperature oko dva puta od globalnog prosjeka, a tri najtoplije godine u tom području dogodile su se od 2020.
Dolje je predstavljena zbirka zdravstvenih problema koji mogu nastati zbog izlaganja ekstremnoj toplini, u rasponu od blagih i privremenih do potencijalno opasnih po život. Tijelo može pokazivati različite znakove nevolje pri visokim temperaturama, uključujući glavobolju, vrtoglavicu, zbunjenost, frustraciju, pa čak i napadaje ili moždani udar. Značajni rizici uključuju stanja kao što su alergije, astma, plućne bolesti, toplinski grčevi, slabost mišića, osip od vrućine, prekomjerno znojenje, nepravilan rad srca, smanjen dotok krvi u srce, srčani udar, oštećenje jetre, zatajenje bubrega i druge bubrežne komplikacije. Dok su pojedinci sa srčanim bolestima u najvećem riziku, čak i mladi i zdravi ljudi suočeni su sa značajnim opasnostima.
Foto: Shutterstock Opasnost od fatalnog srčanog udara. Prema American Heart Association, ekstremne ljetne vrućine mogu udvostručiti šanse da doživite smrtonosni srčani udar. Kad toplinski val potraje dva dana, s temperaturama od 28 do 36 stupnjeva Celzijusa, rizik od fatalnog srčanog udara raste za 18 posto. Međutim, tijekom četverodnevnog toplinskog vala gdje se temperature penju između 34 i 43 Celzijeva stupnja, ovaj rizik dramatično raste na 74 posto. Iako su osobe sa srčanim bolestima suočene s najvećom opasnošću, ključno je da se mladi i zdravi ljudi također usredotoče na očuvanje zdravlja srca.
