U svijetu društvenih medija došlo je do navale pojedinaca koji se predstavljaju kao autoriteti za zdravlje i dobrobit, a počeli su promicati svoja uvjerenja o štetnim učincima izuma Louisa Pasteura.
Koristeći hashtagove kao što je #RavMilk, njihove objave na društvenim mrežama do sada su prikupile impresivnih 22,6 milijuna pregleda. Prema tim samoproglašenim stručnjacima, proces pasterizacije ne samo da umanjuje nutritivnu vrijednost mlijeka, već i pogoršava probleme poput intolerancije na laktozu i ekcema.
Unatoč nedavnom porastu popularnosti oko konzumacije sirovog mlijeka izravno dobivenog od krava, ovaca ili koza, određeni zdravstveni djelatnici strogo upozoravaju protiv sudjelovanja u ovoj praksi. Praksa pasterizacije, koja uključuje zagrijavanje životinjskog mlijeka radi uklanjanja štetnih bakterija, široko je priznata kao ključna mjera za očuvanje javnog zdravlja.
Uprava za hranu i lijekove uspostavila je smjernice za ovaj postupak, koji podrazumijeva podvrgavanje svježeg mlijeka povišenim temperaturama. Međutim, pojedinci koji se proklamiraju kao autoriteti za zdravlje i utjecajni unutar wellness zajednice, često izražavajući svoje mišljenje na društvenim mrežama koristeći hashtag #RavMilk (Svježe mlijeko), tvrde da otkriće Louisa Pasteura zapravo umanjuje nutritivnu vrijednost mlijeka i pogoršava stanja poput intolerancija na laktozu i ekcem.
Ove objave na društvenim mrežama već su prikupile impresivnih 22,6 milijuna pregleda. Iako se procesom pasterizacije uklanjaju određene korisne bakterije koje se nalaze u mlijeku, to ne umanjuje ukupnu kvalitetu ili nutritivnu vrijednost ovog mliječnog proizvoda. Brian St. Pierre, registrirani dijetetičar i direktor nutricionizma u Precision Nutritionu, potvrđuje da je mlijeko i dalje jedna od nutritivno najbogatijih namirnica na tržištu. Saint Pierre objašnjava da pasterizacija učinkovito smanjuje prisutnost bakterija u mlijeku, čime se smanjuje rizik od bolesti koje se prenose hranom.
Unatoč procesu pasterizacije, mlijeko i dalje zadržava visok sadržaj proteina i služi kao važan izvor esencijalnih hranjivih tvari poput kalcija, vitamina D i raznih drugih vitalnih elemenata. Nadalje, pasterizirano mlijeko ostaje pristupačno, opsežno proučavano i široko dostupno. New York Times izvještava da je tijekom pandemije došlo do primjetnog porasta potražnje za “lokalnim” ili “prirodnim” proizvodima, prema Nicole Helen Martin, mliječnoj mikrobiologinji sa Sveučilišta Cornell. Tvrdnja da pasterizacija uništava ove elemente, kako ona tvrdi, potpuno je pogrešna.
Dok je sirovo mlijeko i dalje zabranjeno u različitim oblicima u 20 država, sve veći broj državnih zakona trenutno preispituje tekući diskurs oko konzumacije nepasteriziranog mlijeka. Tijekom procesa mužnje, mikroorganizmi imaju priliku stupiti u kontakt s mlijekom na različitim mjestima, budući da su prisutni na više područja, od vimena krave do ruku farmera. Sirovo mlijeko posjeduje sposobnost zadržavanja štetnih bakterija koje su odgovorne za pojavu uobičajenih bolesti koje se prenose hranom, kao što su salmonela, listerija, kampilobakter i E. coli.
- Ove bakterije mogu dovesti do simptoma kao što su mučnina, povraćanje, groznica, tjelesna nelagoda, pa čak i zatajenje bubrega. Iako većina pojedinaca doživi brzi oporavak u roku od nekoliko dana ili tjedana, postoji podskup ranjive populacije, uključujući starije osobe, malu djecu i trudnice, za koje ova bolest može imati fatalne posljedice. Stručnjaci za javno zdravstvo i zdravstveni djelatnici uvelike prepoznaju pasterizaciju kao jednu od najučinkovitijih intervencija za osiguranje sigurnosti hrane i promicanje javnog zdravlja, prema navodima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
