Za održavanje optimalnog zdravlja želuca ključno je pridržavati se temeljnog načela suzdržavanja od konzumiranja obroka kasno tijekom dana. Gutanje velike količine hrane tijekom večernjih sati može otežati probavni proces, budući da je želucu potrebno duže vrijeme da učinkovito razgradi hranu.
Posljedično, to može rezultirati osjećajem nelagode, težine i nadutosti. Neophodno je imati na umu da je želucu obično potrebno otprilike tri sata da u potpunosti obradi hranu, stoga je pametno uzeti u obzir tu činjenicu kada razmišljate o vremenu kasnog obroka. Kako biste spriječili preopterećenje želuca, preporučljivo je smanjiti unos sljedećih namirnica: Hranu s visokim udjelom masti, poput sladoleda, keksa i hamburgera, treba konzumirati umjereno i po mogućnosti je izbjegavati navečer.
Konzumacija masti može dovesti do osjećaja nelagode i bolova u želucu. Kada je riječ o održavanju dobrog probavnog zdravlja, treba izbjegavati određene izbore hrane, uključujući mliječne proizvode poput mlijeka, jogurta i sira, osobito punomasnog sira. Još jedna namirnica koje se treba kloniti je čokolada, jer sadrži mast, kofein i teobromin, koji mogu izazvati želučani refluks.
Osim toga, savjetuje se suzdržati se od konzumiranja kisele hrane i orašastih plodova navečer. Donošenjem mudrih prehrambenih odluka i pridržavanjem pravilne prehrane, možete uvelike poboljšati dobrobit probave i smanjiti nelagodu uzrokovanu konzumiranjem teških obroka prije spavanja.
BONUS TEKST:
Čin spavanja je inherentan i umirujući proces koji uzrokuje smanjenje senzorne funkcije. Igra vitalnu ulogu u obnavljanju mentalne i fizičke snage tijela, dok također služi kao ključni element u konsolidaciji pamćenja i utječe na cjelokupni razvoj mozga.
Vrijedno je napomenuti da pojedinci spavanju posvećuju značajan dio, otprilike jednu trećinu svog života. Suvremeni način života, sa svojim brzim tempom, dugim radnim satima, pretrpanim prostorima, stalnom žurbom i visokom razinom stresa, dovodi do sve većeg problema nedostatka sna kod mnogih pojedinaca.
Srećom, postoje ohrabrujuće vijesti da određeni izbor prehrane može imati značajan utjecaj na kvalitetu sna. Odnos između sna i pretilosti ključni je čimbenik koji treba razmotriti. Iz godine u godinu primjetan je pad u količini sna koju pojedinci mogu dobiti. Taj se trend poklopio sa značajnim porastom stope pretilosti, pri čemu se znatan dio odrasle populacije sada klasificira kao pretilo.
Ova statistika nije puka slučajnost. Uočeno je da manjak sna dovodi do povećanja proizvodnje grelina, hormona koji potiče apetit, a istovremeno smanjuje lučenje leptina koji igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma i tjelesne težine. Kao rezultat toga, pojedinci koji uspiju spavati samo četiri sata skloniji su odabiru kalorične brze hrane umjesto zdravije alternative, kao što je navedeno u studiji koju je provelo Sveučilište u Chicagu. Nadalje, znanstveni dokazi podupiru ideju da konzumacija hranjivih namirnica ima umirujući učinak na živčani sustav i potiče kvalitetniji san.
Dovoljan san od iznimne je važnosti za osobe koje vode aktivan stil života, bez obzira na spol. Odmor omogućuje tijelu da se oporavi od intenzivnih treninga i priprema ga za buduće. Duboki san posebno pridonosi rastu i jačanju svakog mišića u tijelu. Iako se preporučenih 7-8 sati sna za žene u početku može činiti pretjeranim, istraživanje je pokazalo da je aktivnim ženama, posebice onima koje treniraju za natjecanja, potrebno minimalno 10 sati sna kako bi postigle optimalne rezultate.
Dobro je utvrđena činjenica da pojedinci koji su dobro odmoreni obavljaju fizičke zadatke otprilike 20% brže od onih koji pate od nedostatka sna. Nadalje, san igra ključnu ulogu u poboljšanju mišićne memorije, poboljšanju fokusa i smanjenju vremena reakcije.
